Lijekovi za kontrolu bradikinina već postoje, a trenutačno se provode njihova testiranja na pacijentima oboljelima od COVID-19 u svrhu potencijalne terapije protiv te bolesti piše The New Scientist.
Bradikinin inače pomaže u reguliranju krvnog tlaka, a kod nekih ljudi, novi koronavirus, čini se, gura proizvodnju bradikinina “u petu brzinu”. To može dovesti to svojevrsne “oluje bradikinina” u ljudskom tijelu, koja pak rezultira nizom simptoma koji su učestali kod bolesti COVID-19.
Renuka Roche sa Sveučilišta Eastern Michigan kaže da bi takva oluja u ljudskom tijelu mogla objasniti zašto je toliko aspekata COVID-19 razdvojeno, primjerice bolovi u mišićima, blaži oblik bolesti kod žena nego kod muškaraca te sklonost Afroamerikanaca da razviju komplikacije zbog zaraze novim koronavirusom.
Tim američkih znanstvenika još je u srpnju objavio studiju u kojoj su proučavali ekspresiju gena u uzorcima plućne tekućine uzete iz devet pacijenata u Kini te usporedili nalaze s uzorcima grupe ljudi koji nisu imali COVID-19.
Sukladno tome, kod COVID pacijenata pronašli su dokaze za prekomjernu ekspresiju gena odgovornih za proizvodnju bradikinina, a kod grupe koja nije bila zaražena sniženu ekspresiju gena koji proizvode enzime koji drže bradikinin pod kontrolom.
Bradikinin širi krvne žile i čini ih propusnijima, a visoka količina bradikinina može dovesti do curenja iz krvnih žila, pogotovo u područjima tijela koja su bogata krvnim žilama, poput pluća. Isto tako, bradikinin može razgraditi zapreku između krvi i mozga, što sugerira mogući uzrok zbunjujućih neuroloških simptoma bolesti COVID-19.
Kanadski stručnjak Joe Penninger smatra da hipoteza s bradikininom ima smisla jer novi koronavirus napada ACE-2 receptore u stanicama, a oni su zaduženi i za obuzdavanje razine bradikinina. S obzirom na to da virus umanjuje sposobnost tih receptora, razina bradikinina u ljudskom tijelu može izmaknuti kontroli, kaže Penninger.
Ranije spomenuti tim američkih znanstvenika u studiji objavljenoj u srpnju otkrio je prekomjernu ekspresiju gena u tijelima pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 koja je odgovorna za proizvodnju hijaluronske kiseline, koja kad se pomiješa s tekućinom, poput one koju krvne žile mogu puštati u pluća, postaje želatinasta. To objašnjava i najteži simptom zaraze novim koronavirusom, odnosno otežano disanje.
Srećom, lijekovi koji kontroliraju razine bradikinina i hijaluronske kiseline postoje i prije izbijanja pandemije. Zato je u srpnju u Nizozemskoj počelo preliminarno testiranje lijeka icatibanta na devetero pacijenata na respiratorima.
Icatibant je u preliminarnim testiranjima pomogao osam od tih devet pacijenata, prenosi Zimo.co.
Trenutačno se provode nove studije u SAD-u i Europi u kojima se testira još jedan lijek za kontrolu bradikinina – lanadelumab. Nakon tih studija cilj je provesti testiranja na stotinama pacijenata diljem svijeta.
(www.jabuka.tv)
HKK Široki službeno je u nedjelju objavio kako je slovenski košarkaš Miha Škedelj potpisao novi…
Došao je kraj jednoj od najdužih transferskih saga ovog ljeta, Ante Rebić koji je trenutačno…
Poznate su sve momčadi koje će igrati nokaut fazu natjecanja mjesnih zajednica Grada Mostara u…
Godinama su preporuke za vozače električnih automobila bile jasne: nježno ubrzavajte, izbjegavajte česta punjenja na…
Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je izvješće o gospodarskim trendovima u prvom kvartalu (siječanj…
Široki i Posušje remizirali su 1:1 u susjedskom ogledu koji je u subotu navečer odigran…