Prinos maslina u Čapljini manji za trećinu

Kraju se bliži kampanja berbe i prerade maslina u Hercegovini.

Gledano s distance, ovogodišnja berba je specifična, počela je u sušnom listopadu, sa zakašnjenjem od nekoliko dana u odnosu na prošlu i prethodne godine, a privodi se kraju u posve drugom vremenskom ugođaju koji karakteriziraju učestale kiše.

Jedan od pozvanijih da tumači značajke ovogodišnje berbe svakako je Slavko Ramljak, vlasnik uljare OPG Ramljak iz Čapljine.

Ova je sezona baš posebna, neobična, jako teška za maslinare, kao i za druge voćare te vinogradare. Ljudi jednostavno nisu mogli isplanirati kad će i što raditi, kad će obrati masline, skupiti berače, to je bilo jako teško. Tek što se pripreme, počnu kiše pa se ne može raditi. Počelo je dobro, bilo je ugodnih i suhih dana. Tko je tada obrao, imat će pravo ulje, ali ovo kasnije… Masline su ”popile” puno vode, pali su bili i randmani.

Pravilo je da se, kad padne kiša, pričeka nekoliko dana da biljka, da tako kažem, preradi vodu, da masline budu spremne za branje i da budu neki normalni randmani. Kad su počele kiše, nisu dopuštale stanku, nego se moralo brati. Dogurali smo nekako do kraja, možda još šest, sedam dana i bit će gotovo. Gledam, na maslinama plodovi opadaju, prezreli su, nema se više što čekati, završavamo sezonu koju ćemo pamtiti kao jako lošu, rezimira Slavko Ramljak za Večernji list pa naglašava:

Veći dio sezone bila je borba s kišom jer moralo se brati i kad su uvjeti bili daleko od idealnih. Godina je takva kakva jest, trudit ćemo se zaboraviti je što prije. Nadamo se da će sljedeća biti bolja. Prinosi su manji svakako, procjenjujem da su manji za trećinu, govori Ramljak čija je uljara, jedna od sedam u Hercegovini, nekako u središtu, k njemu se slijevaju informacije od drugih maslinara.

Bilo je i maslinara kojima je godina bila dobra, ali su bili rijetki. Uglavnom, ljudi su govorili da je lani bilo puno više. Ove godine prilično je zakazala oblica, a ona je najzastupljenija, godina joj nije bila pogodna. Čak se i dobro oplodila, ali plodovi se nisu razvijali kako treba. Zašto se to dogodilo, teško je reći? Jesu li uzrok tomu klimatske promjene, zatopljenje? Biljka ne zna kad počinje proljeće, kad je zima. Na mom imanju uz Neretvu vidim da su kruške i trešnje procvjetale. Priroda je zbunjena, nema prave zime, pravog proljeća, prave jeseni, to je tako, objašnjava za Večernji list ovaj iskusni maslinar.

Prošlih godina hercegovački maslinari hvalili su istarske sorte, a ove godine one nisu rodile kako se očekivalo.

Ni one nisu dale što se od njih očekivalo. Jednostavno, nije bila godina za voće, nije za masline. U vrijeme cvatnje bile su kiše, možda je to razlog što se nisu oplodile. Onda je naglo zatoplilo, ne znam. Teško je reći što je uzrok. Mislim da je najvažniji uzrok što nije bilo prave zime jer kad bude prava zima, onda sve voće te godine rodi. Ove godine zima je bila topla pa je urod podbacio, zaključuje Slavko Ramljak, maslinar i vlasnik uljare za preradu maslina.

Valja istaknuti dvije stvari, za razliku od većeg dijela unutrašnjosti Hercegovine, na području Neuma, Broćanac i okolna naselja, urod nije značajnije podbacio. Drugo, broj maslinara i površine pod maslinama u Hercegovini kontinuirano se povećavaju po riječima prof. dr. sc. Marka Ivankovića, ravnatelja Federalnog agromediteranskog zavoda, godišnje za 10.000 – 15.000 stabala, tako da su ti novi maslinari i novi maslinici koji pristižu umanjili podbačaj prinosa.

(www.jabuka.tv)