Primorac: Čim sam dobio presudu u svoju korist, odrekao sam se 600.000 KM u korist HT ERONET-a

Nakon afere “Gibraltar” i izvlačenja novca što je činila bivša Uprava, u posljednjih nekoliko dana HT ERONET ponovno je u središtu pozornosti. Meta je sadašnji predsjednik Uprave Vilim Primorac, vezano uz teme odštete i zaposlenja. O tim, ali i nekim drugim temama, predsjednik Primorac govori u razgovoru za Večernji list.

Što je prava istina vezano uz prijem djelatnika u HT Mostar?

„Sve to treba promatrati u malo širem kontekstu, tj. što su uzroci takvog objavljivanja i koji su mediji gdje se to objavljuje. Mi smo, inače, naslijedili prekomjeran broj zaposlenih i vrlo lošu kadrovsku strukturu, a u tom segmentu smo imali najviše nepravilnosti u prethodnim godinama. Zbog takvog vođenja kadrovske politike neki su naši djelatnici sankcionirani. Budući da se upravo ovih dana na sudu vode rasprave vezane uz status nekih naših djelatnika, ovakva netočna objavljivanja smatramo jednom vrstom pritiska na sud. U posljednjih 15 godina bili smo svjedoci na desetke nezakonito primljenih rođaka, zetova, kumova itd., što ni u jednom od ovih medija nikad nije zabilježeno. Od mene bi bilo nekorektno da ih sada nabrajam jer su to moji radni kolege, a ja sa sigurnošću mogu reći da smo u to područje uveli red, da radimo po zakonu i procedurama koje postoje u ovom poduzeću i po naputcima Vlade. Nijedna odluka nije donesena bez suglasnosti Ministarstva te stalno radimo na smanjenju broja zaposlenih. Sa sigurnošću mogu reći da je broj zaposlenih u posljednjih godinu i pol znatno smanjen. Danas imamo 100-ak zaposlenih manje i mislimo kako će se taj trend i dalje nastaviti”.

Ali – što je sa 600 000 KM odštete koju ste dobili u prvostupanjskom postupku? Je li moralno uzeti taj novac i tako, rekao bih, oštetiti HT Mostar za taj iznos?

„Prethodna Uprava se ponašala dosta bahato kada su u pitanju djelatnici i njihova prava koja su zajamčena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorima, a menadžerima – i menadžerskim ugovorima. U nasljeđe nam je ostavila oko 1700 sporova koji se odnose na radno pravo. U razgovoru sa sindikatima sam shvatio da ih je više uvrijedio bahati odnos, nego materijalna zakidanja vezano uz satnice. Odmah moram reći da sam na strani radnika te, da mogu sam donijeti odluku, ovaj bi problem već odavno bio riješen. 
Osobno sam to iskusio na svojoj koži. Dolaskom nezakonite Vlade platforme, na stotine direktora, upravnih i nadzornih odbora nezakonito je smijenjeno. U mom slučaju, ne samo da sam nezakonito smijenjen nego su i prepolovljena prava koja su mi pripadala po menadžerskom ugovoru. Upozorio sam tadašnju Upravu da je to neregularno i nezakonito, međutim, oni su inzistirali da se donese takva odluka”.


Presuda je sada konačno stigla, što dalje? Čini se neprimjerenim tužiti tvrtku kojoj ste na čelu?

„Podnio sam tužbu još 2011. te, kao i svi ostali, tražio svoja prava na sudu. Meni u ovom sporu nije bila bitna materijalna dobit, nego osobna satisfakcija i pokazao sam, praktično, da je nezakonita Vlada platforme donosila štetne odluke. Nakon dobivene prvostupanjske presude, dao sam nalog svojoj odvjetnici da se odričem materijalne dobiti u korist HT-a te da se okonča spor koji bi, nedvojbeno, završio u moju korist. Oni koji su potrčali izvijestiti javnost o tomu, očito nisu znali za ovu moju namjeru i time su pokušali prikriti afere prijašnje Uprave i njihovih nalogodavaca. Meni u ovome trenutku s ove pozicije na kojoj se nalazim, kao predsjednika Uprave, ne odgovara da imam spor s tvrtkom kojoj sam na čelu”.


 Privatizacija se ponovno spominje kao opcija. Što znate o tome?

„To je pitanje koje je u posljednje vrijeme jako aktualno, ali, u biti, treba biti upućeno našem vlasniku. Naš zadatak je stabilizirati poslovanje, optimizirati troškove, povećati tržišni udio i podignuti se na višu tehničku razinu. Očito je da će se u budućnosti događati ozbiljne promjene na području telekomunikacija u cijeloj regiji, ali o tome će odlučivati naši vlasnici”.

Koncem prošle godine nagovijestili ste zadovoljstvo pozitivnim rezultatima poslovanja. Ušli smo u veljaču 2017. Što govore financijski rezultati za 2016. godinu i kakva su Vaša očekivanja u ovoj godini?

„S punim zadovoljstvom mogu potvrditi kako smo, prema napravljenim internim financijskim izvješćima poslovanja za 2016. godinu, uspješno završili poslovnu godinu s pozitivnim rezultatom i ostvarenjem profita, a sve to u zahtjevnim i složenim tržišnim okolnostima kojima je izloženo poslovanje telekomunikacijskog sektora, a gdje smo posebno bili fokusirani na stabilizaciju poslovanja. Dakako, poštujući zakonske i podzakonske akte te propisane rokove o objavi detaljnijih godišnjih financijskih podataka, rezultati će u skoro vrijeme biti javno dostupni. U kontekstu pozitivnog rezultata, naglasio bih kako su, na prihodovnoj strani, očuvani kapaciteti, čemu su doprinos dali unutarnji činitelji razvoja i ponude suvremenih i integriranih telekomunikacijskih usluga, što je, u konačnici, imalo utjecaja na porast povjerenja naših vrijednih korisnika. Moram reći kako je to rezultat uloženog visokog znanja i bogatog iskustva te predanoga rada zaposlenika u ponudi jednostavnih i istodobno sofisticiranih usluga i proizvoda najviše razine kvalitete, što su korisnici prihvatili na najbolji mogući način”.

Molim Vas, objasnite – što to, konkretno, znači u smislu broja korisnika?

„U tome svjetlu, kad se na tržištu bilježi smanjenje broja korisnika, HT ERONET je, vođen načelima rasta i razvoja, kao i izvrsnosti, uspješno povećao broj svojih vrijednih korisnika i samim tim korisničku bazu, što je, na koncu, produciralo povećanje tržišnoga udjela. Sve u svemu, još bih jednom podcrtao kako su kao rezultat prethodno navedenoga, ostvareni prihodi iznad planskih vrijednosti, a da je razborit i odmjeren pristup upravljanju troškovima rezultirao njihovim padom u odnosu na prethodnu godinu, što je, financijski gledano, sve rezultiralo pozitivnim rezultatima poslovanja u 2016. godini. U 2017. godini ustrajno ćemo djelovati prema daljnjem usavršavanju i ponudi novih i boljih usluga temeljenih na potrebama korisnika, a koje će korisnicima donijeti dodanu vrijednost. Naravno, u tom smislu nastavit ćemo s dinamikom tehničko-tehnološkog unapređenja tvrtke koja će bit fokusirana prema progresivnoj ponudi proizvoda i usluga, dakako, uz nezaobilaznu primjenu načela ekonomije razmjera i raznolikosti, pri čemu ćemo nastojati prilagodljivo djelovati prema suvremenim trendovima povezanim s digitalnom transformacijom. S financijskog gledišta poslovanja, zasigurno ćemo nastaviti s politikom opreznog i razboritog pristupa upravljanju troškovima, čime ćemo i dalje ustrajati na jačanju učinkovitosti tvrtke, dakako, ne zanemarujući ulaganja koja idu dalje u smjeru izgradnje tvrtke na još višoj tehničko-tehnološkoj razini. Sve skupa, ovo bi trebalo rezultirati i drugom uspješnom poslovnom godinom s očuvanjem prihodovnih kapaciteta te ostvarenjem pozitivnih rezultata poslovanja i u ovoj, još jednoj izazovnoj godini, pri čemu će nam najviša kvaliteta usluga, uz prikladne cijene te zadovoljstvo korisnika, i dalje biti na prvom mjestu”.

U prethodnim medijskim istupima naglasili ste djelovanje u strateškom smislu s nizom strateških projekata u 2016. godini iz različitih područja, među kojima je Mostar – digitalni grad. Što možemo očekivati u ovoj godini?

„Nakon zastoja u proteklim godinama, tijekom 2016. godine pokrenuli smo i potom zaključili niz, rekao bih, vrlo vrijednih strateških projekata u kojima je prilikom provedbe do posebnog izražaja došlo veliko znanje i iskustvo naših djelatnika. Upravo takvim ozbiljnim pristupom uspješno odgovaramo tržišnim zahtjevima te smo zasigurno u određenoj mjeri neutralizirali naslijeđene nedostatke i manjkavosti, s ispunjenjem ciljeva povezanih sa stabilizacijom poslovanja. Tijekom ove godine nastavit ćemo djelovati s blizu deset strateških projekata, gdje će nam fokus i dalje biti usmjeren prema korisničkim zahtjevima postojećih, a uvažavajući rastuće povjerenje, uvjerenja sam kako ćemo steći i nove korisnike koji će jednako kao i postojeći, siguran sam, s velikom razinom zadovoljstva prihvatiti naše proizvode i usluge. Između ostalog, u tom pogledu segment tehničko-tehnološkog napretka i iskorak prema sveprisutnoj digitalnoj transformaciji bit će nam jedan od ciljeva u ovoj godini. Moram naglasiti kako digitalna transformacija obilježava poslovnu i zajednicu u cjelini, a dakako tranzicija u tom pogledu, posebno, gospodarskog sektora, je nužna i ona evidentno uzima zamah na razvijenijim tržištima jugoistoka Europe, pri čemu će proces digitalne transformacije poprimiti pojačanu dinamiku i u našim okvirima. Naime, digitalna transformacije je proces koji mijenja poslovnu filozofiju i praksu, a rekao bih, također i cjelokupno društvo. Dakako, naglasio bih kako će naša cjelovita usmjerenost u konačnici biti prema kvaliteti usluga našim korisnicima te u tom pogledu tehničko-tehnološkom unapređenju kapaciteta, pri čemu ćemo težiti permanentnom jačanju unutarnje učinkovitosti. Ovom procesu trebaju doprinijeti i strateški projekti u ovoj godini, s intencijom prema iskoracima u kratkoročnom razdoblju te stvaranjem zdravih osnova za srednjoročan i dugoročan rast i razvoj. Stoga ćemo u okviru naših strateških projekata zasigurno razvijati kapacitete u kontekstu zadovoljenja potreba koje sa sobom donosi digitalna transformacija. U tom kontekstu, uz to što ćemo unaprjeđivati usluge ICT-a, nastavit ćemo djelovati tržišno i tehničko-tehnološki probitačno u stvaranju pretpostavki za kreaciju digitalnih i pametnih gradova. Ne treba zaboraviti kako ovakvim pristupom de facto potvrđujemo djelovanje u smjeru podizanja životnog standarda te usporedo radimo na jačanju kvalitete života lokalne zajednice, a uz to, razvijamo čvrste odnose sa znanstvenom zajednicom”.

Početkom 2017. godine na snagu je stupio novi Zakon o financijskom poslovanju u FBiH. S obzirom na nove odrednice, možete li kazati kako procjenjujete učinke ovog zakona na poslovanje HT ERONET-a?

„Imajući u vidu da HT ERONET pruža cijeli niz temeljnih i modernih telekomunikacijskih usluga, a čiji su rokovi plaćanja kratki, a također nudi i pre-paid oblik usluga, prema našim procjenama, stupanje na snagu ovog zakon i novih odredbi neće imati značajan utjecaj na novčane priljeve iz naših redovitih poslovnih aktivnosti. Također, istaknuo bih da u naše poslovanje ulijeva optimizam razina zadovoljstva korisnika našim proizvodima i uslugama, što u cjelini doprinosi visokoj razini plaćanja isporučenih proizvoda i usluga, a to potvrđuju izvješća o naplati koja je na respektabilno visokim razinama. Sve u svemu, HT Eronet, kao jedan od lidera u telekomunikacijskom sektoru, pozitivno gleda na novi zakon, a nove odrednice neće imati značajnijeg utjecaja na poslovanje naše tvrtke. Ovo ističem posebno imajući u vidu kako u okviru svojeg poslovanja, kao liderska tvrtka u telekom sektoru, nastojimo primjenjivati najbolju praksu u odnosima s korisnicima i ponudi suvremenih proizvoda i usluga, ali i primjeni visokih standarda u poslovima reguliranim Zakonom o financijskom poslovanju”.

Početak ove godine, globalno gledano, donosi nove utjecaje na ekonomska kretanja. Možete li nam reći kako vidite djelovanje globalnih ekonomskih utjecaja na ekonomske aktivnosti u BiH?

„U pravu ste, globalni ekonomski odnosi poprimili su značajniju dinamika, a prve indikacije prihvaćenosti javno dostupnih ekonomskih smjernica, u svijetu označenih kao Trumponomics, dovele su do iznimnog rasta vrijednosti ključnih burzovnih indeksa, koncem prošle i početkom ove godine, s povijesno najvišim razinama američkih indeksa. Ovo, dakako, predstavlja svojevrsni indikator pozitivnog očekivanja primjene ekspanzivne fiskalne politike i velikih investicija u SAD-u te djelovanja na globalni rast BDP-a. Premda, u ovom kontekstu treba naznačiti kako su kretanja na tržištima kapitala podložna volatilnostima, pozitivnim i negativnim korekcijama, pa će to zasigurno biti prisutno i u sljedećim razdobljima, pri čemu ćemo rezultate djelovanja zacrtanih i za sada poznatih ekonomskih smjernica, kao i cjelokupne ekonomske politike, doznati nakon protoka određenog vremena te će tada bit poznati rezultati djelovanja na globalni rast BDP-a. Ipak, imajući u vidu snažne ekonomske odnose sa zemljama Europske unije i Europske monetarne unije, mišljenja sam kako su, s obzirom na vanjsko-trgovinske odnose, dosta izraženi ovi ekonomski utjecaji na kretanja u domaćoj ekonomiji. U cjelini gledajući, ovogodišnji nastavak monetarno ekspanzivne politike Europske središnje banke, iako može biti izložen određenim inflatornim pritiscima, svojevrsno je jamstvo vanjskog poticaja rastu BDP-a, koje će se vidjeti kroz rast izvoza roba u ovoj godini. Svakako, uz nastavak unutarnjih reformi i rast zaposlenosti te porast kredita banaka, kao značajnog utjecaja na domaću potražnju, možemo očekivati nastavak ciklusa solidnog do čak respektabilnoga rasta ekonomskih aktivnosti, zabilježenoga u prošle dvije godine, a promatranoga kroz porast realne stope BDP-a. Uvjeren sam kako će ovakav trend imati pozitivnog utjecaja i na aktivnosti u visoko konkurentnom telekomunikacijskom sektoru”.

HT ERONET prepoznatljiv je po svome društveno odgovornom djelovanju, potpori lokalnoj zajednici, kao i potpori mnogobrojnim događanjima iz različitih područja života. Što biste izdvojili u tom segmentu?

„Društvena odgovornost jedan je od najvažnijih postulata poslovanja HT ERONET-a. Sukladno tomu, HT ERONET u svakome trenutku osluškuje bilo zajednice te izdvaja značajna sredstva za potporu različitim projektima iz područja kulture, sporta, obrazovanja, zdravstva…, tu je i potpora mnogim humanitarnim akcijama te projektima neprofitnih organizacija, udruga građana. Tijekom prošle godine podržali smo 160 različitih projekata i mogu reći kako smo, u tom kontekstu, vrlo zadovoljni. Nastojali smo pokriti sve segmente, pružiti potporu ondje gdje je, prema našim procjenama, u tome trenutku bila potrebna. Nastojat ćemo se, u skladu s našim mogućnostima, i tijekom ove, 2017. godine, održati na toj razini”.

(Večernji list)

1 komentar

  • Eronet i svaka njegova dosadašnja uprava su izravni krivni zašto je Hercegovina zadnja rupa na sviralu i mladi iz nje bježe glavom bez obzira – tko god nešto vrijedi. Internet je danas osnovni resurs za moderno poslovanje. Dok su druge države godinama na optiku spojile preko 80% korisnika naš uhljebnički centar kupuje rabljenu, nepotrebnu i isluženu opremu po Europi po višestruko skupljim cijenama od tržišne i onda nam prodaje “pakete” s brzinama kao u južnom Tadžikistanu. U Europi ISP firme s 30 zaposlenih pružaju sto puta bolju uslugu od ovih nekoliko tisuća nesposobnjakovića. Od ljeta u EU nema roaminga, a kod nas je još preko 0,20 KM poziv unutar iste mreže…

Odgovori na anon X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.