Prije no što učitate svoju fotografiju u neki AI alat, pročitajte ova upozorenja

Mel Morris, osnivač istraživačke tvrtke Corpora.ai, upozorio je za The Next Web na veliku cijenu koju svijet plaća zbog sve veće popularnosti AI alata.

Sigurno ste primijetili poplavu slika na društvenim mrežama u kojima su pojedine osobe prikazane kao minijaturne verzije akcijskih figurica s opremom.

Tjedan ranije, društvene mreže su preplavile slike digitalnih avatara i selfija napravljenih u stilu popularnog Studija Ghibli.

Radi se o AI uratcima iz “studija” ChatGPT-a koji su se pretvorili u fotografski trend.

I dok su se mnogi igrali tražeći “savršeni prompt” za najbolju AI sliku njih koju će podijeliti s prijateljima, obitelji pa čak i potpunim strancima, nagli porast interesa za ovim alatom zazvonio je zvono za uzbunu.

Naime, iza onoga što mnogi smatraju nevinom zabavom skriva se puno ozbiljniji problem.

Mel Morris, osnivač istraživačke tvrtke Corpora.ai, upozorio je za The Next Web na veliku cijenu koju svijet plaća zbog sve veće popularnosti AI alata, prenosi Zimo.hr.

Trend LinkedIn akcijskih figurica i njegova potražnja za GPU-ima očito je neodrživa, rekao je.

Naime, procjenjuje se da korištenje velikih sustava umjetne inteligencije za generiranje teksta troši 20-30 puta više energije od tradicionalnog pretraživanja. Stvaranje slike generirane umjetnom inteligencijom iz tekstualnog prompta koristi barem dvostruko više od toga.

Ova vrsta povremene prekomjerne upotrebe pokazuje koliko smo postali nepovezani sa stvarnim troškovima povezanim s ovim alatima, dodaje Morris.

A što je s privatnosti?

No, problem nije samo u potrošnji električne energije, koji AI sustavi gutaju u ogromnim količinama. Sve je više aktivista za digitalnu privatnost koji upozoravaju na činjenicu da učitavanje vlastitih ili tuđih fotografija u ChatGPT omogućava OpenAI-u da besplatno prikupi goleme količine podataka za treniranje umjetne inteligencije.

Kritičari upozoravaju da bi se te fotografije mogle iskoristiti za biometrijsko prepoznavanje i identificiranje u budućnosti.

Jer korisnici sami, svojevoljno, prepuštaji OpenAI svoje fotografije. Iste one koje, kad bi OpenAI pokupio na internetu, potpadaju pod zaštitu GDPR-om. Naime, prema propisima GDPR-a, OpenAI mora opravdati preuzimanje slika s interneta pod pravnom osnovom “legitimnog interesa”, što znači da moraju primijeniti dodatne zaštitne mjere za zaštitu privatnosti korisnika i osigurati usklađenost. To uključuje dokazivanje da je prikupljanje podataka neophodno, da ne poništava prava pojedinaca i da slijedi stroge mjere transparentnosti i odgovornosti.

Kako je pojasnila suosnivačica AI, Tech & Privacy Academy, Luiza Jarovsky, kada ljudi dobrovoljno učitaju te slike, daju svoj pristanak OpenAI-ju da ih obradi (članak 6.1.a GDPR-a).

Cijeli slučaj naziva “pametnim trikom u vezi s privatnošću” jer “ljudi postavljaju nove slike… koje vjerojatno prije nisu bile na društvenim mrežama”.

OpenAI dobiva besplatan i lak pristup ovim slikama, a samo će one imati originale, naglašava Jarovsky.

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju da bi se fotografije učitane u bilo koji AI alat mogle zloupotrebljavati ili se njima moglo manipulirati u budućnosti.

Stoga savjetuju da korisnici, prije priključivanja nekom AI trendu razmisle o potencijalnim rizicima.

Izbjegavajte dijeljenje visokokvalitetnih fotografija na drušvenim mrežama jer one mogu biti korištene za treniranje umjetne inteligencije.

Dva puta razmislite prije nego što učitate osobne fotografije u AI alate. Pogotovo jer ne znate što se s njima događa nakon što stisnete “Učitaj”, zaključuje Zimo.hr.

(www.jabuka.tv | Foto: Unsplash)