Preporuke za za poduzimanje preventivnih mjera zaštite i spašavanja na području FBiH

Tijekom jeseni i zime na području Federacije BiH može se očekivati pojava većih kišnih i snježnih padalina i nagli porast vodostaja na rijekama i njihovim pritokama, što može prouzrokovati plavljenje stambenih, industrijskih i drugih objekata, obradivog i drugog zemljišta, aktiviranja većeg broja klizišta i odrona, oštećenje prometnih komunikacija i slično.

Kako bi se umanjile posljedice po ljude i materijalna dobra od prirodnih i drugih nesreća, potrebno je da nadležna tijela, odnosno nositelji zaštite i spašavanja u općinama, gradovima i kantonima pravovremeno planiraju, organiziraju i provedu neophodne preventivne mjere zaštite i spašavanja.

U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od pojava i posljedica koje mogu biti izazvane poplavama i visokim snijegom i sprječavanja opasnosti od štetnog djelovanja voda (poplave, bujične i podzemne vode na vodotocima, erozija, klizišta, odroni, visoki snježni nanosi, niske temperature i dr.) na području Federacije BiH, nadležnim tijelima civilne zaštite županija, odnosno općina/gradova, za organiziranje i provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na vodi i pod vodom, zaštite od mraza, leda, snježnih padavina s ciljem sprečavanja i smanjenja opasnosti, preporučujemo da:

– Izvrše preglede postojećih planova zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (dokumente tih planova koji se odnose na zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom, planove zaštite od mraza, leda, snijega i niskih temperatura) radi utvrđivanja jesu li u njima predviđene sve potrebne mjere zaštite i spašavanja od poplava, odnosno bujičnih i podzemnih voda, erozija, klizišta, odrona i sl., u skladu s odgovarajućim odredbama vrijedećih propisa kojima su regulirana ova pitanja, te izvršiti potrebna ažuriranja tih planova;

– svakodnevno promatraju i prate stanje vodotoka, objekata i terena, a za potencijalno opasna područja planiraju i organiziraju provođenje odgovarajućih aktivnosti (akcije čišćenja riječnih korita, odvodnih kanala, uređivanje obala, izgradnja nasipa, preusmjeravanje vodotoka, saniranje klizišta, komunalne infrastrukture i druge potrebne mjere), te prate stupanj realizacije tih mjera i aktivnosti;

– unaprijede suradnju nadležnih tijela civilne zaštite sa pravnim društvima i pravnim licima koja upravljaju vodnim objektima, kao i drugim nositeljima zaštite i spašavanja (komunalna i građevinska poduzeća, kajakaški i ronilački klubovi, vatrogasne jedinice, policija, BIHAMK i dr.) radi redovnog i izvanrednog praćenja vodostaja i pravovremenog informiranja građana o nailasku plavne vodene mase;

– provjere spremnost pravnih i fizičkih lica za raščišćavanje snijega na prometnicama: međugradskim, gradskim, nogostupima i prilazima pojedinim objektima od posebnog značaja;

– osposobe građane za organiziranje i provođenje mjera samozaštite u slučaju poplava, klizišta, mraza, snježnih padavina i drugih prirodnih nesreća;

– organiziraju i provode aktivnosti na sprječavanju nelegalne gradnje građevina u vodozaštitnim zonama i geomorfološki nestabilnim terenima i dr;

– izvrše preglede i procjene upotrebljivosti raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava i opreme (čamci, cisterne za vodu, pumpe i dr.) za spašavanje navodi i pod vodom i poduzeti potrebne mjere na otklanjanju uočenih nedostataka;

– ukoliko navedeni planovi zaštite i spašavanja nisu izrađeni potrebno je da županijske uprave, odnosno općinske/gradske službe civilne zaštite, u saradnji s drugim nadležnim županijskim, odnosno općinskim/gradskim organima uprave i drugim institucijama, u što kraćem roku pristupe izradi tih planova, ili izrade privremene operativne planove zaštite i spašavanja od poplava, klizišta odnosno snježnih nanosa i niskih temperatura za nastupajuće razdoblje;

– da se redovno i pravovremeno sazivaju i održavaju sastanci županijskih i općinskih/gradskih štabova civilne zaštite. Na te sastanke, po potrebi, treba pozivati nadležne nositelje aktivnosti zaštite i spašavanja u županijama i općinama/gradovima i analizirati:

1. rezultate ostvarene suradnje i način međusobnog izvještavanja o provođenju preventivnih mjera koje je potrebno poduzimati, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu i spašavanje od poplava, mraza, leda i snježnih padalina, klizišta i ostalih prirodnih i drugih nesreća na području općina/gradova i kantona,

2. stanje raspoloživih ljudskih resursa i materijalno–tehničkih sredstava i opreme za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara,

3. spremnost i raspoložive kapacitete zdravstvenih ustanova za pružanje medicinske pomoći u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi,

4. spremnost i raspoložive kapacitete skloništa i drugih objekata za potrebe smještaja i sklanjanja ljudi u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi,

5. spremnost i raspoložive kapacitete za pružanje pomoći u hrani, lijekovima i drugim neophodnim namirnicama i sredstvima u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi i

6. druge potrebne mjere zaštite i spašavanja;

Kako se opasnosti i od drugih prirodnih nesreća (klizišta, odroni, rušenja i dr.) ne mogu i ne smiju zanemariti, potrebno je najmanje jednom mjesečno izvijestiti FUCZ o poduzetim mjerama zaštite i spašavanja za smanjenje opasnosti od nesreća koje najviše ugrožavaju područje općine/grada, odnosno županija, te stupnju realizacije tih mjera na tom području, ističe se u priopćenju Federalne uprave civilne zaštite.

(www.jabuka.tv)