Predstavljamo: Ženska klapa Drača Mostar

Posljednjih godina u Mostaru i Hercegovini je sve više popularna klapska glazba, a u gradu na Neretvi trenutno djeluje nekoliko klapa.

Jedna od njih je ženska klapa Drača djeluje već pet godina, a o klapi smo porazgovarali sa Josipom Mikulić.

Kao prvo možete li nam reći kako je nastala klapa Drača?

Klapa Drača je nastala 2008. godine, kada smo se pojavile prvi put u javnosti na Božićnom koncertu u Mostaru, a prvu zajedničku probu smo odradile tek par tjedana prije samog nastupa. Don Dragan Filipović, koji nam je ujedno bio profesor u Glazbenoj školi, nas je pozvao na razgovor, gdje nam je predložio ideju o stvaranju ženske klape, što smo mi objeručke i bez razmišljanja prihvatile.

Tko čini klapu, da li je bilo nekih promjena u odnosu od kada ste osnovani pa do danas?

Klapa Drača se sastoji od osam članica. To su: Anđela Ljubić, Josipa Vukoja, Ivana Ćorić, Mia Tadić, Josipa Mikulić, Marijana Rozić, Andrea Marić i Nina Brkić, pod stručnim vodstvom mentora, profesora maestra don Dragana Filipovića. Od početka, promjena u sastavu nije bilo.

Nastupali ste na mnogo manifestacija, možete li izdvojiti neku od njih koja vam je posebno ostala u sjećanju?

Zapravo, svaki nastup doživljavamo dosta ozbiljno i profesionalno. Tako da mi je teško izdvojiti neke, ali među najzapaženijima: nastup u Parizu pri Svjetskoj organizaciji za vino u prosincu 2011. godine, nastupi na Omiškom festivalu dvije godine za redom, nastupi u Crnoj Gori u Perastu i Kotoru, sudjelovanja na Večernjakovom pečatu, nastup na Etnofest u Neumu, itd…

Prije dvadesetak godina u Mostaru je djelovala samo jedna klapa. Danas ih ima puno više, pa otkuda takva ekspanzija?

Krugovi u kojima su nastale današnje mostarske klape su pretežito povezani, svi pratimo jedni druge, gledamo, učimo i trudimo se, na naše zadovoljstvo, podignuti kulturu našeg grada na jedan veći nivo. Naravno, svaki aktivitet vezan za osnivanja ili sam rad klapa ”posljedica” je ljubavi prema kvalitetnoj glazbi koja se rodi i raste u vama.

Skoro niti jedna kulturna manifestacija u Hercegovini danas ne može proći bez neke od klapa. Znači li to da klapska pjesma postaje brend na ovim prostorima?

Vjerujem da je klapska pjesma postala brend i šire od ovih naših prostora. Klapa se rodila i oduvijek živjela u Dalmaciji, a komercijalizacija je s vremenom učinila svoje. Naravno, ne u lošem kontekstu, drago nam je da taj tip glazbe prepoznat kao nešto kvalitetno i da ljudi u njoj uživaju. Samim tim je i opravdana potražnja za klapama na manifestacijama, jer s par nota i uz slogu glasova, svaka manifestacija doista dobije svečaniji karakter.

Može li se u skoro vrijeme u Mostaru očekivati još manifestacija sličnih klapskoj večeri pred Božić, ili da li je moguće pokrenuti neki klapski festival ?

Trenutno traju pripreme za Festival Dalamatinskih klapa Omiš 2013, stoga nemamo u planu organizacije klapskih druženja uskoro. Idući potvrđeni nastup jeste Večernjakov pečat u Ožujku.

Što klapa Drača namjerava u budućnosti, kakvi su vam planovi u slijedećoj godini?

Trenutni plan jeste priprema za ovogodišnji Omiški festival. Pripremamo se za audiciju, i želimo spremne i treći put stati na omiške daske. Što se proba tiče, često ih organiziramo po potrebi. Redovnu probu imamo jednom tjedno, a u slučaju nastupa koji zahtijevaju dodatni rad, sastajemo se više puta u tjednu. Atmosfera je uvijek prijateljska, ugodna i stvaralačka. Do sada nije niti jedna proba prošla bez šala i smijeha, kako se nadamo da će ostati i u buduće.

Poruka našim čitateljima i ljubiteljima klapske pjesme u Hercegovini?

Ono što čitateljima želimo poručiti jeste da posjete klapske koncerte (ukoliko do sada nisu) i uživaju u ljepoti klapske pjesme, te da time sačuvamo našu tradiciju i obogatimo sebe i druge sa lijepom i kvalitetnom glazbom.

(hercegovina.info)