Predavanje u Mostaru: Anglizmi se velikom brzinom uvlače u hrvatski jezik

Profesorica hrvatskog jezika i književnosti u Gimnaziji Mostar Renata Jukanović, gostujući u četvrtak u Mostaru na javnom predavanju “Izazovi modernog hrvatskog jezika”, kazala je kako se anglizmi velikom brzinom uvlače u hrvatski jezik i poručila kako bi, uz zajednički trud, mlade trebalo potaknuti na očuvanje ljepote i njegovanje bogatstva vlastitog jezika.

Hrvatski jezik je uvijek posuđivao iz drugih jezika zbog toga što su se u drugim jezicima nalazila gotova rješenja, poput riječi kip, moda, politika i slično, a katkada su posuđenice potrebne hrvatskom jeziku jer se značenjem ne podudaraju s njima najbližim leksemima, poput riječi razgovor – intervju, početak – start i slično, kazala je profesorica Jukanović tijekom predavanja koje je HKD Napredak Glavna podružnica Mostar organizirao u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatskog jezika.

Jukanović je istaknula da iako ima koristi od stranih riječi, istovremeno postoji i opasnost od gubitka izvornih hrvatskih riječi.

Anglizmi se velikom brzinom uvlače u hrvatski jezik, mogli bismo reći da prodiru u sva područja našega života. Prisutni su u razgovornom jeziku, u školi, na fakultetu, poslu, pa i u medijima, na televiziji te osobito na društvenim mrežama. Veliki broj ih je potpuno usvojen u skladu s pravilima našega jezika, primjerice riječi tenis, klub, dres, boks, sendvič, vikend, naglasila je profesorica.

Svojevrstan problem, po njezinim riječima, predstavljaju riječi koje koristimo u jednakom obliku u kojem ih nalazimo u izvornome jeziku dodajući im hrvatski nastavak, npr. downloadati, shoppingirati, linkati. Tako, mladi idu na partije, voze bajk, u dobrom su brendu, često četaju, šalju e-mailove i konektiraju se na online platformu, javlja Fena.

Pohvalila je pritom sve na tolikoj domišljatosti u govoru, kazavši kako je lijepo poznavati puno jezika, ali da se ne bi smio narušavati svoj materinski.

Trebamo osvijestiti činjenicu da nam nisu uvijek potrebne strane riječi jer već imamo primjerene hrvatske riječi. Kroz kreativne radionice, sekcije, vježbe govora i pisanja, čitanja književnih djela na hrvatskome jeziku, dakle uz zajednički trud, mlade možemo potaknuti na očuvanje ljepote i njegovanje bogatstva vlastitoga jezika, poručila je Jukanović.

Upitala se zašto reći displej (display) kad može zaslon, lockdown kad može potpuno zatvaranje ili obustava.

Pandemija je velepošast, respirator dišnik ili disajnik, samoizolacija je samoosama. Ovo su neke od predloženih riječi koje bi mogle ući u jezični standard, kazala je na kraju predavanja profesorica Jukanović.

Na početku predavanja prisutne je u ime organizatora pozdravio dopredsjednik HKD Napredak Miroslav Landeka, koji je kazao kako HKD Napredak tradicionalno obilježava Dane hrvatskog jezika, koji se u Hrvatskoj slave od 11. do 17. ožujka, s ciljem ukazivanja na očuvanje materinskog jezika, svih njegovih narječja i dijalekata, te upoznavanje javnosti s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i poviješću.

Landeka je pritom najavio i Napretkov tjedan kulture koji će se u Mostaru održavati od 22. do 27. ožujka s bogatim sadržajem. Ljubitelji umjetnosti imat će priliku u tjedan dana uživati u koncertima, izložbama i promocijama knjiga.

Iz HKD Napredak podsjećaju kako su Dani hrvatskog jezika kao kulturna manifestacija utemeljeni odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je objavljena 17. ožujka 1967. godine, javlja Fena.

Deklaracija je tada označavala borbu za samostalnost hrvatskoga jezika i svijest o bogatoj i osebujnoj kulturnoj baštini, o potrebi i pravu da hrvatski jezik nazivamo svojim imenom, ističu iz HKD Napredak.

(www.jabuka.tv)