Iako je Haaški sud nedavno odbacio zahtjeve bivšeg načelnika Glavnog stožera Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) generala Slobodana Praljka da mu se dodijeli branitelj, ili da u slučaju samostalnog vođenja obrane dobije presudu na hrvatskome jeziku, uslijedila je svojevrsna protuofenziva. Praljak je objavio dvije od pet planiranih knjiga na engleskome jeziku u kojima je sublimirana njegova obrana za vrijeme sudskog postupka protiv Herceg Bosne u kojemu je i sam nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora.
Napisao 1300 stranica
Praljak je autor dviju knjiga koje na ukupno 1300 stranica svjetskoj javnosti uz predočenje brojnih dokumenata i osobnih istupa objašnjavaju pojedinosti ratnih zbivanja uglavnom između Bošnjaka i Hrvata. Pri tome je naveo kako je u nastanku ovih vrijednih dokumentarističkih knjiga imao svesrdnu pomoć pojedinaca, a ne institucija Republike Hrvatske. Prije svega dr. Miroslava Tuđmana koji je uredio dokumente izdane od hrvatskih državnih ustanova, predsjednika Republike Hrvatske, Vlade, Sabora, Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova u razdoblju prije sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
No, za razliku od ove privatne pomoći, iako je to bio slučaj u obrani drugih optuženika, pomoći od Vlade Republike Hrvatske ili hrvatskih institucija u vlasti u Bosni i Hercegovini nije imao. “Pomoć hrvatske Vlade u prikupljanju nije uopće postojala”, naveo je general Praljak u predgovoru knjige. Po njegovim riječima, dokumenti koje je objavio su činjenice i ‘te činjenice mogu i moraju graditi razumni zaključak, istinu’. Prva knjiga je sastavljena od nekoliko dijelova. Prvi je dio “Istina o politici Republike Hrvatske prema Bosni Hercegovini”. U okviru toga se nalaze poglavlja koja donose istupe predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini, Herceg Bosni i Hrvatima, kao i odnos Sabora te hrvatske Vlade.
Neretva ‘93. i Mostar
U drugome, pak, dijelu Praljak je objavio pojedinosti oko pomoći koju je Republika Hrvatska upućivala BiH, među kojima je i pomoć Bošnjacima te Armiji BiH. U drugoj knjizi, koja je sastavljena od nekoliko cjelina, Praljak je predstavio kako se odvijao razvoj političkih i vojnih priprema vezanih uz napade Vojske BiH na HVO u središnjoj Bosni i dolini rijeke Neretve u razdoblju od 1992. do 1994. Poseban dio posvećen je Mostaru i ratu u tome gradu, a u trećem su istaknuti dokumenti oko napada Armije BiH na HVO tijekom 1993. godine u akciji “Neretva ‘93.” u kojima su počinjeni brojni zločini nad hrvatskim civilima.
Praljak objavljuje i intrigantni dio oko hrvatskih dragovoljaca u ratu u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme postupka pred Haaškim sudom general Praljak je uglavnom konceptualno branio projekt osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine za vrijeme rata.
(Vecernji.ba)
[gallery ids="682719,682720,682721,682722,682723,682724"] FK Željezničar porazio je NK GOŠK 2:1 u susretu 29. kola Premijer lige…
U razgovoru za Dnevnik Nove TV legendarni Goran Ivanišević komentirao je nedavni prekid suradnje s…
Nogometaši Sloge svladali su ekipu Zvijezde 09 rezultatom 2:0 u susretu 29. kola Premijer lige…
U Grčkoj se u srpnju uvodi šestodnevni radni tjedan. Kako navode lokalni mediji, ova obveza…
[gallery ids="682702,682701,682687,682700,682699,682698,682697,682696,682695,682684,682694,682693,682692,682691,682690,682689,682688,682686,682685,682683"] Ljubuški je u subotu postao poprište jednog od najvećih susreta vlasnika Volkswagen vozila.…
Nakon što ste odradili kviz iz zemljopisa, vrijeme je za malo brojeva i matematike. U…
Komentari:
LEGENDO SAMO NAS ISTINA MOŽE SPASIT SRAMOTE A TI JE GOVORIŠ SAMO TE NAŠI NE SLUŠAU POSEBNO HR. NAR. SABOR
živio ti nama naš generale
Čuj.Živio ti generale.General je pod ključom u zatvoru a dok je ratovao drugi su pravili benzinske pumpe...tako ti je to legendo iz ...hdz
ima generala i što pecaju a nisu ni jna služili ane u hvo
Kada bi se objavio registar HVO časnika, HVO nositelja odličja, HVO korisnika povlašzenih mirovina i HVO korisnika invalidnina nastale bi takve podjele u hrvatskom narodu koje bi bile žešće od one podjele na partizane i ustaše ili na udbaše i emigrante. Joj majko mila koji bi to dernek bio kada bi se otkrilo što je sve i tko kupio.
ja bih te pukovnike spremila u siriju da ratuju oni imaju iskustva ne daj bože da nam oni ikad ovde zatrebaju