Poznato koliko su za tri godine narasle prosječna i najniža mirovina u FBiH

U razdoblju od 1. ožujka 2018., kada je počela primjena novog Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju (MIO) u Federaciji BiH, pa do 31.12.2020. godine, visina prosječne mirovine porasla je za 15,24 posto, dok je, uslijed dodatnih izvanrednih povećanja, najniža mirovina rasla za 17,17 posto.

Izjavio je to za Fenu Emir Hodžić, šef Odjeljenja za aktuarstvo u Zavodu MIO FBiH.

Inače, prema službenim statističkim podacima, za isto razdoblje mirovine su porasle više u odnosu na porast plaće koje su rasle za 11,1 posto.

Odmah na početku primjene novog Zakona o MIO, izvršeno je jednokratno povećanje mirovina u cilju ispravljanja nepravde prema dijelu umirovljenika. Tako je tada 10 posto povećana mirovina za one koji su se umirovili do 31. srpnja 1998. godine, a pet posto za one koji su u mirovinu otišli od 1. kolovoza 1998. do 31. prosinca 2007. godine.

Od donošenja novog Zakona o MIO, izvršena su tri redovna usklađivanja, odnosno povećanja mirovina, kako je to i propisano. U 2018. godini to povećanje iznosilo je 3,5 posto, isto koliko i u 2019. godini, a u pandemijskoj 2020. mirovine su povećane za 2,8 posto. Pored tih redovnih, u cilju poboljšanja socijalnog statusa korisnika najniže mirovine, izvršena su i njihova dva izvanredna usklađivanja. To je bilo 2018. za 3,1 posto, a 2019. Za 3,2 posto. Tako je došlo do povećanja i prosječne i najniže mirovine, pa je prosječna prije novog Zakona o MIO iznosila 371,59, a najniža 326,17 KM, dok je nakon njegove primjene, primjerice, u rujnu 2021. godine prosječna mirovina bila 428,22, a najniža 382,18 KM, kazao je Hodžić.

Dodatno je pojasnio da trenutno prosječna samostalna mirovina iznosi 489,5 KM. To su mirovine koje su ostvarene isključivo po osnovu staža ostvarenog u FBiH.

Nadalje, zbog negativnih indikatora izazvanih pandemijom koronavirusa u 2020. godini, odnosno negativnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indexa potrošačkih cijena, prema zakonskoj formuli tijekom 2021. godine nije bilo moguće izvršiti redovno usklađivanje mirovina, dodao je Hodžić.

Također, nije postojala mogućnost niti izvanrednog usklađivanja, zbog zakonske formule koja je uvjetovala kako izvanredno usklađivanje može biti izvršeno ako BDP raste u prethodne dvije godine uzastopno. Ipak, ukazala se potreba da se ponovno doradi Zakon o MIO, tako što je predloženo da to bude jedna godina rasta BDP-a. Ove izmjene su u prosincu prošle godine usvojene u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a nakon urgencije federalnog premijera Fadila Novalića, konačno su uvrštene i u prijedlog dnevnog reda ovotjedne sjednice Doma naroda.

Kako su svi ekonomski pokazatelji u 2021. godini rasli, tako su se stekli uvjeti i da u 2022. godini idemo na redovno i izvanredno usklađivanje mirovina, samo novi prijedlog mora usvojiti i Dom naroda. No, iako nije bilo zakonske mogućnosti redovnog i izvanrednog povećanja mirovina u 2021. godini, imajući u vidu povećanja cijena, Vlada FBiH je osigurala da u 2021. umirovljenici dobiju dva puta jednokratne pomoći. Prva je isplaćena u srpnju 2021. i to po 120 KM za one čija su primanja 478,91 KM, a po 100 KM za one koji primaju više od tog iznosa. Drugi put u 2021. jednokratna pomoć isplaćena je umirovljenicima u prosincu i to po 50 KM, istaknuo je Hodžić, potvrđujući da će ovogodišnje redovno usklađivanje, odnosno povećanje mirovina uslijediti 15. travnja.

Također, u razgovoru za Fenu, Kenan Spahić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike za oblast MIO, napomenuo je da su ove zakonske reforme o MIO, kao i one koje se u četvrtak 17. veljače, trebaju naći na dnevnom redu sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta, donesene u partnerstvu Vlade Federacije, resornog ministarstva i Zavoda MIO, s predstavnicima umirovljenika. Spahić je potvrdio da je 2015. godine, kada je aktualni saziv Vlade FBiH stupio na dužnost, zatečen dug za MIO veći od 100 milijuna KM, kada su umirovljenici na isplate svojih primanja čekali i do 20. u mjesecu.

Međutim, aktualna Vlada FBiH je u suradnji s umirovljenicima napravila veliku reformu MIO sustava, koja je omogućila, prije svega, redovnost isplata, stabilnost i likvidnost Fonda MIO te konstantan rast mirovina. Zahvaljujući novom Zakonu o MIO, Fond od 2020. godine posluje putem trezora, odnosno mirovine se isplaćuju iz federalnog proračuna što je dovelo do dodatne sigurnosti, jer je Federacija garant isplata. Također, Zakonom o izvršenju proračuna FBiH, isplata mirovina je stavljena u vrh prioriteta i one se isplaćuju do svakog 5. u mjesecu, istaknuo je Spahić.

Sve to uspjelo se, kako kaže, unatoč izvanrednoj situaciji izazvanoj pandemijom, ali i stalnom rastu broja umirovljenika.

Primjerice, 2013. godine imali smo 388.676 umirovljenika s prosječnim mirovinama od 346,53 KM, a zaključno s 2021. godinom je 429.545 pripadnika ove populacije s prosječnim mirovinama od 427, 50 KM, dok je prosječna samostalna mirovina 489,5 KM.  Samo taj pokazatelj dovoljno govori koliko je Vlada FBiH uspjela konsolidirati ovu oblast u posljednijih nekoliko godina i donijeti stabilnost da i pored tolikog povećanja broja umirovljenika, imamo ipak vrlo osjetno i povećanje iznosa mirovina, zaključio je Spahić.

(www.jabuka.tv)