ŽZH u brojkama: Evo koliko su rasli prihodi, dobit i investicije

Rast ZHŽ-a tema je o kojoj se redovito govori, a što potkrepljuju i konkretne brojke koje se, ovisno o prigodi, izbacuju u javnost.

Tako je proteklih dana u ovoj županiji održan 2. Gospodarski forum, čiji je inicijator premijer Predrag Čović. I sam dolazi iz realnog sektora, što je atipično za bh. politiku u kojoj dominiraju karijerni političari, pa se vjerojatno i zbog toga trudi organizirati što više gospodarskih događaja i sastanaka o temi koja je pokretač svega jer bez jakog gospodarstva, jasno, nema jake lokalne zajednice, piše Večernji list.

Po brojkama, ZHŽ je jaka, odmah je iza Sarajevske županije, kojoj je snažan vjetar u leđa činjenica da je Sarajevo glavni grad ove države, pa je zato i financijski agilniji.

Zapadnohercegovačka županija ostvaruje najveći profit po zaposleniku u Federaciji BiH, koji iznosi 28.193 marke, što je 1,5 puta više od federalnog prosjeka. Izvoz je porastao za 3,4 posto i dosegnuo 1,3 milijuna maraka, odnosno 14.168 KM po stanovniku.

U 2023. godini zabilježen je rast turizma, dok su ukupne investicije višestruko povećane. U 2024. godini zabilježen je najveći rast javnih prihoda u Federaciji BiH, i to u ZHŽ-u s povećanjem od 11,25 posto. Posebno ohrabruje i pozitivan trend prirodnog prirasta, kao i određeni broj povrataka u ZHŽ.

Primjerice, 68 osnovnoškolaca iz obitelji koje su se vratile iz inozemstva upisano je u škole županije, govorio je Čović na posljednjem forumu. Ide se jako s mjerama, pa se i učenike želi što uspješnije uključiti u stvarni život, u posao iz školskih klupa ako ne žele nastaviti obrazovanje, ali da u tom poslu budu stručni, predani i dobro plaćeni.

Ovo je prva županija u BiH koja omogućuje učenicima školovanje po sustavu Austrije i Njemačke, takozvano dvojno obrazovanje, a plan je primjena ovog modela od iduće školske godine – kazao je Čović i napomenuo što se još radi u županiji.

Poticaji za poduzetništvo, poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam. Značajna sredstva ulažu se u razvoj gospodarskih sektora. Digitalizacija javne uprave proces je koji je već započet kako bi se povećala učinkovitost i transparentnost administrativnih usluga.

Tu su i infrastrukturni projekti. Osim toga, u Zapadnohercegovačkoj županiji provodi se niz projekata financiranih iz europskih fondova, a u nadolazećem razdoblju očekuju se i dodatna sredstva iz Europske unije. Također, aktivno se rade prekogranični projekti u suradnji s Republikom Hrvatskom, što dodatno doprinosi gospodarskom razvoju, naveo je Čović među ostalim, zaključivši da je vizija gospodarski snažna i stabilna županija koja će biti dom za sve njezine građane.

S obzirom na sve što se događa, i ZHŽ očekuje složena 2025. godina. Zdravko Marić, po mnogima najbolji ministar financija u Hrvatskoj, danas privatni poduzetnik, i o tome je govorio prije nekoliko dana u Ljubuškom. Pozornost će ponovno biti usmjerena na inflaciju.

Ta inflacija je proteklih nekoliko godina ostavila i ostavlja i dalje poprilično dubok trag. Prije svega, na našem životnom standardu, a gospodarstvenici i vi jako dobro znate da je ostavila i ostavlja trag i na vašim ne samo financijskim izvješćima nego na svakodnevnom poslovanju. Nema jedinstvene formule, ali tu je ona poveznica gospodarstva i države.

Mi moramo imati jače gospodarstvo, a u isto vrijeme da bi gospodarstvo moglo rasti, demografija je možda jedan od ključnih izazova i na neki su način te dvije posude povezane. Mora se raditi na tome da se nađe rješenje da stvorimo pozitivnu spiralu u pozitivnom smjeru. Da jedni drugima ne budemo kočnica, nego da budemo pokretačka snaga, naglasio je. Kazao je i kako mu je, dok je bio ministar financija, u fokusu bilo gospodarstvo te da, uz financijsko rasterećenje, gospodarstvenicima treba i administrativno.

Također, kazao je da 2025., kao ni jedna godina prije, a ni jedna godina nakon, neće biti lagana.

Ali, Bože moj, sa svim tim izazovima moramo se nositi, ali isto tako otvoriti i nove prilike koje su ispred nas. Mislim da smo u proteklih nekoliko godina sami sebi pokazali da možemo nekad bolje funkcionirati kad su krizna vremena. Treba raditi i stvarati dobru poveznicu između javnog sektora i gospodarstva, naveo je, među ostalim, Marić. ZHŽ, što i brojke sugeriraju, među prvima nastoji primijeniti dobre prakse, a to treba činiti i ubuduće.

(www.jabuka.tv)