Pozitivna priča iz Mostara: Udruga “Minores” nalazi rješenja za beskućnike i socijalno ugrožene

Malo tko nije čuo za mostarsku udrugu Minores koja već duži niz godina pokušava pronaći rješenja za problem beskućništva, socijalne ugroženosti i marginaliziranosti brojnih obitelji i mladih. I nakon četiri godine postojanja, grupa volontera i sada djeluje, radi, pomaže i žrtvuje svoje vrijeme za dobrobit i pomaganje ljudima u nevolji.

Minores nije nikakva grupa aktivista, nego kako kažu: „ Minores je jedan vapaj. Nije to nikad bila furka ili nekakvo pokazivanje. Biti u Minoresu značilo je biti “minores” (op. “manji od onih najmanjih”); biti u Minoresu, odnosno biti Minores značilo je probuditi se u 5 ujutro i hodati Mostarom s torbom punom sendviča i čajeva i bez ikakva straha obilaziti najveće ruševine i rupetine i gledati nećemo li sresti nekoga kome je potrebna pomoć. Ili razgovor. Ili ono mostarsko: “esi mi dobar?”

Tako je prije četiri godine u jednu ekspediciju krenulo desetak mladih u potragu za izgubljenim, prevarenim i usamljenim osobama grada Mostara. Tjedno obilaze beskućnike, a mjesečno socijalno – ugrožene obitelji. Od tada do danas su imali preko 700 obilazaka beskućnika i podjele preko 9000 toplih obroka. Uz to su se podijelile ogromne količine odjeće, deka i lijekova, prehrambenih i higijenskih potrepština. Uz beskućnike obilaze i socijalno ugrožene obitelji čiji je broj, nažalost, svakodnevno u porastu:

„Velik je broj obitelji koje jedva krpaju kraj s krajem. Dobna skupina je različita, umirovljenici, usamljena lica, a u posljednje vrijeme su to, nažalost, i mlade obitelji s djecom, koje ostanu bez posla ili budu prevareni lažnim obećanjima o istima. Pokušavaju se pošto – poto snaći, ali na kraju, kad dođe do grla, sramežljivo i posramljeno nazovu naš kontakt broj ili se jave putem društvenih mreža, pa zahtijevaju strogu anonimnost moleći za paket hrane.“

Kako saznajemo, država Bosna i Hercegovina nema točnu i konkretnu informaciju o broju beskućnika u državi: „Kategorija beskućnika nije definirana kao posebna kategorija korisnika kad je u pitanju Zakon o osnovama socijalne zaštite iako po pravilu pretpostavlja i definira obvezu većih županija i gradova da imaju prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike. U Mostaru isto ne postoji, ogromna su žrtva loše zakonske regulative. Isto je i sa zdravstvenom skrbi i socijalnim statusom koji se čeka iz godine u godinu. Imali smo starijih osoba koje bi po zakonu trebale imati pravo na dom za starije i nemoćne, ali isto ne mogu ostvariti.“

Idući, veliki korak Minoresa jest otvaranje Centra za resocijalizaciju koji je krajnji i jedini cilj dugoročnijeg i sustavnijeg rješenja ovih problema. Naime, Minores je u najam dobio zgradu čija rekonstrukcija zbog financijskog i materijalnog nedostatka ide veoma sporo:

„Centar za resocijalzaciju bi uljepšao sliku grada Mostara, uklonio bi beskućnike s ulice i pružio im adekvatnu socijalnu i profesionalnu rehabilitaciju, psihološku pomoć i druge socioterapijske metode bitne zbog ponovnog prilagođavanja sredini u koju se vraćaju.

Uz savjetovanje, izobrazbu, prekvalificiranje, zaposlenje, ali i uključenje u razne aktivnosti Centar bi osposobljavao svakog štićenika, beskućnika za što lakši ponovni ulazak u društvo. Mostar bi tako postao jedan od rijetkih gradova Bosne i Hercegovine koji se može pohvaliti s ovakvom vrstom pružanja pomoći i rješavanja problema, jer su dosadašnja iskustva ovakve vrste resocijalizacije veoma slaba.

Posebno bi se fokusirao na djecu i na mlade koji nisu samo naša budućnost nego i sadašnjost koji su zahvaljujući kulturološkom neodgoju i inerciji adekvatnih institucija oskudna za osobe koje bi im pokazale pravi smjer.

Tako bi u Centru djelovalo i savjetovalište za mlade i obitelji posebno za one koji trpe psiho – fizičko nasilje, uz to bi se sadržavala adekvatno opremljena prostorija za radionice s djecom i mladima te dvorana za tečajeve, (stranih jezika, informatike…) instrukcije i pomoć u bilo kojem drugom obliku, a sve u svrhu smanjenja mogućih devijacija u svim sferama bića, ali i socijalne isključenosti.“

Sve bi se to koordiniralo uz pomoć volontera / studenata koje bi pratili i podržavali stručni suradnici (socijalni radnici, pedagozi, psiholozi) koji bi bili zaposleni u Centru. Tako bi se dobile poslovne prilike te bi tako jednim dijelom bila smanjena i stopa nezaposlenosti mladih, potencijalnih osoba.

Više informacija o radu i djelovanju ove organizacije možete pronaći na web stranici: http://minores.info/ ili facebook stranici: https://www.facebook.com/UdrugaMinores/
E-mail: minores.mostar@gmail.com

Mobitel: 063/505-558

Tekući račun: 3381302232507872
IBAN: BA39 3381 3048 4667 3198

(Herzegovina.in)

Komentari:

  • Pa kad morete pomoc , zasto ne pomognete g. Visnji koja je bolesna, bez dokumenata, bez prava na kemoterapiju i sim jos bolestan !

Zadnje dodano

  • Glazba
  • Zabava

Širokobriješki “Dukati” u emisiji “Glazbena priča” predstavili glazbu i ljepote Hercegovine

Poznata emisija "Glazbena priča" koja se emitira na hrvatskoj CMC televiziji ugostila je širokobriješki Tamburaški…

17 minuta prije
  • Crna kronika
  • Vijesti

Motociklist teško ozlijeđen u sudaru s BMW-om u Mostaru

Motociklist H. Č. zadobio je teške tjelesne ozljede u sudaru osobnog automobila marke BMW i…

37 minuta prije
  • Nogomet
  • Sport

Sarajevo večeras bez Hordi zla slavi osvajanje Kupa BiH

Nogometaši Sarajeva u srijedu su remizirali 1:1 na gostovanju kod Širokog Brijega te su s…

46 minuta prije
  • Vijesti

Epilog potjere u Širokom Brijegu: Bjegunci imali obilježja NK Široki Brijeg, ali su pobjegli policiji

Više nepoznatih osoba u srijedu u večernjim satima viđeno je u bijegu pred policijskim službenicima…

59 minuta prije
  • Nogomet
  • Sport

Klafurić: Osvajač Kupa odlučen je u prvoj utakmici, na Pecari smo bili bliže pobjedi

Šef stručnoga stožera NK Široki Brijeg Dean Klafurić čestitao je Sarajevu na osvojenom Kupu BiH,…

2 sata prije
  • Crna kronika
  • Vijesti

Gorio BMW u Banjoj Luci, prolaznik spriječio širenje požara

U Ulici Milana Karanovića u Banjoj Luci u srijedu oko 23 sata došlo je do…

2 sata prije