Mjere za povratak iseljenih su pohvalne, ali što je s onima koji žive ovdje?

Posljednjih nekoliko godina povratnici su postali tema brojnih rasprava u našoj zemlji.

Prema Zakonu o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji BiH i izbjeglicama iz BiH, točnije članku 5., povratnikom se smatra izbjeglica iz Bosne i Hercegovine ili raseljena osoba koja je nadležnom organu izrazila volju za povratak u ranije prebivalište i koja je u procesu tog povratka, kao i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i raseljena osoba koja se vratila u svoje ranije prebivalište.

Povratnici to prestaju biti istekom roka od šest mjeseci, računajući od dana kada su se ponovo nastanili u svoje ranije prebivalište – adresa prebivališta. Povratnikom, u smislu ovog Zakona, ne smatra se osoba koja se nastanilo u drugo mjesto prebivališta unutar Bosne i Hercegovine. Nadalje, članak 11. navedenog Zakona govori o pravima i obavezama raseljenih osoba i povratnika.

Povratničke mjere pohvalne, ali…

Prema tom članku, osobama kojima je priznat status raseljene osobe i povratnika osiguravaju se prava, koja ovise od županije do županije. Nekad od njih su pomoć u oporavku vlastite kuće ili stana, privremeni smještaj, pomoć u korištenju kredita ili donacija za otpočinjanje poslova u pogledu stvaranja prihoda, socijalna adaptacija ili psihološka podrška itd.

Važnost povratka, pogotovo s obzirom na enormne brojke ljudi koji su napustili BiH, pogotovo u razdoblju od 2013. do 2023. godine, je neupitna. Mjere podrške povratnicima svakako zaslužuju pohvale. Tako je primjerice u rujnu više od 10.000 djece iz povratničkih obitelji u Federaciji BiH primilo jednokratnu novčanu pomoć od 200 KM, a početkom ove godine dodijeljene su i stipendije za 933 studenta povratnika.

Također, nedavno je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica potpisalo ugovore za 30 povratnika s visokom stručnom spremom, omogućujući im obavljanje pripravničkog staža kod 22 poslodavca u 17 općina. Za realizaciju ovog programa osigurano je 300.000 KM.  Grad Široki Brijeg je također namijenio novac za podršku raseljenim osobama i povratnicima. Naime, Javnim pozivom vrijednim 20.000 KM propisani su uvjeti za podnošenje prijava za dodjelu donacija u građevinskom materijalu.

Međutim, dok su ove mjere kako smo već spomenuli značajne, ne možemo ignorirati ključna pitanja koja se nameću:  Kako osigurati povratnicima uvjete za povratak dok se istovremeno ne poboljša životni standard i uvjeti onih koji već žive ovdje?

Borba građana u BiH

Veliki novčani iznosi usmjereni su prema povratnicima, dok se građani BiH suočavaju s brojnim izazovima. Umirovljenici i branitelji se bore za svoja zaslužena prava, mladi obrazovani ljudi ne mogu pronaći adekvatna radna mjesta, a obitelji s djecom suočavaju se s financijskim teškoćama. Iako postoje općine/gradovi koji su se usmjerili na ostale demografske mjere (npr. poticaji za natalitet) i u kojima se vidi trud, rad i napredak na tom polju, opća situacija ostavlja mnogo prostora za poboljšanje.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća u rujnu u BiH je iznosila 1.392 KM, dok najniža plaća iznosi 619 KM. U isto vrijeme sindikalna košarica prelazi 3.000 KM. Ova nerazmjernost, vraćamo se, dodatno postavlja pitanje prioriteta:

Je li logično da se najprije fokusiramo na poboljšanje životnih uvjeta za one koji su ovdje, prije nego što se dodatno usmjerimo na privlačenje povratnika?

Ključno je da se osigura održivost i kvaliteta života za sve građane. Potrebno je najprije izgraditi prosperitetno mjesto za život u kojem će mladi vidjeti budućnost, oni stariji uživati u plodovima svoga rada, kako bi i oni koji su otišli trbuhom za kruhom imali razloga za vratiti se.

(www.jabuka.tv)