Stručnjaci upozoravaju na smanjenu aktivnost djece u školi, ali i nakon nastave te preveliku upotrebu mobitela i računala. Uz povećane deformitete kralježnice tu je i sveprisutna pretilost koja je takođe u porastu, a ovi podaci obično ostaju na razini statistike, dok konkretnih koraka u rješavanju ovog problema nema.
Prije dvije godine Dom zdravlja Mostar izdao je brošure o tome kako prevenirati deformitete kralježnice, ravna stopala i pretilost kod djece. Rezultati su izostali, jer prema posljednjem objavljenom izvještaju o sistematskim pregledima 17 posto djece ima jedan od deformiteta kralježnie, 25 posto vilice, a 32 posto deformitet stopala. Doktorica Sanja Đurasović ističe kako je jedan od glavnih krivaca sjedilački način života.
Veći problem nama stvara internernet i provođenje vremena na telefonu jer tad djeca leže dosta vremena u jednom istom položaju, pa su tastopala ravna, ne kreću se, pa su neaktivni, ne kreću se, pa imaju loše držanje i automatski zapostavljaju prehranu, školu, sportske aktivnosti, izjavila je za BHRT dr. Sanja Đurasović, specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Mostar.
To su podaci oko kojih bi se u stvari trebali zabrinuti u jednu ruku jer to se ponavlja iz godine u godinu. Svaki naš sistematski pregled donosi nam te nove podatke koji su čak u većem postotku u odnosu na prethodni sistematski pregled koji je obavljen, smatra Aida Šehović, glavna medicinska sestra Doma zdravlja Stari grad Mostar.
Jedan od mnogobrojnih razloga smanjene aktivnosti djece, a na što grad može utjecati je nedostatak adekvatnog prostora za tjelesni odgoj u školama, nedovoljan broj zelenih površina, nedostatak sportske dvorane i gradskog bazena, ističu iz Udruge Naša djeca. Pohvalno je, međutim, što je uveden veći broj linija gradskog prijevoza pa učenici mogu lakše dolaziti na treninge u grad.
Dakle, treba educirati odrasle i djecu o potrebi angažiranja stručnjaka u slučajevima kad već postoji izvjestan problem kod djece jer kad ne reagiramo problem ostaje neriješen, prerasta u veći problem i postaje problem u društvu, rekla je za BHRT predsjednica Udruge roditelja Naša djeca Mirjana Laganin.
Problem našeg društva je, ističe Laganin, to što se problem svake godine evidentira i mi saznamo da on postoji, ali nemamo podatak što se učinilo da se on riješi i poboljša zdravstveno stanje populacije odnosno djece.
Podsjeća i da u HNŽ-u još, zbog nepostojanja zakona o udžbenicima, nije riješen problem preteških školskih torbi na koji oni kao udruga apeliraju još od svog osnivanja 2014. godine.
(www.jabuka.tv)
Dok u zemljama Europske unije minimalna plaća pokriva osnovne životne troškove, u Bosni i Hercegovini…
Češki turisti više ne dolaze u Hrvatsku samo zbog mora - sve ih više zanima…
Željko Kerum, bivši splitski gradonačelnik i kandidat za gradonačelnika Grada Splita iz redova HGS-a putem…
Uvoz hrane u Hrvatsku posljednjih je deset godina eksplodirao i danas premašuje 6,5 milijardi eura.…
Nakon što je TIRTIR Mask Fit Red Cushion puder postao viralan na društvenim mrežama zbog…
Početak dana slatkim doručkom može izgledati primamljivo, ali istraživanja pokazuju da slani doručak pruža stabilniju…
Komentari:
Koliko su im teške knjige i torba, odrasli je teško nose.
Pa marenda i voda, maramice za wc.
Nešto treba mjenjati.
I barem do četvrtog razreda osigurati doručak u školi nije to puno.
Je, torbe su užasno teške.
reducirati nastavno gradivo,fond sati-pa ce torbe biti lakse-djeca sretnija
Ruksaci su teški i meni za nositi a ne ditetu od 10 godina nositi po 6-7 kg
Užas i katastrofa