Nepravilno držanje i manjak aktivnosti osnovnoškolaca u Mostaru doveli su do povećanja deformiteta kralježnice kod djece ove dobi, pokazuju podaci o obavljenim sistematskim pregledima djece u ovom gradu.
Stručnjaci upozoravaju na smanjenu aktivnost djece u školi, ali i nakon nastave te preveliku upotrebu mobitela i računala. Uz povećane deformitete kralježnice tu je i sveprisutna pretilost koja je takođe u porastu, a ovi podaci obično ostaju na razini statistike, dok konkretnih koraka u rješavanju ovog problema nema.
Prije dvije godine Dom zdravlja Mostar izdao je brošure o tome kako prevenirati deformitete kralježnice, ravna stopala i pretilost kod djece. Rezultati su izostali, jer prema posljednjem objavljenom izvještaju o sistematskim pregledima 17 posto djece ima jedan od deformiteta kralježnie, 25 posto vilice, a 32 posto deformitet stopala. Doktorica Sanja Đurasović ističe kako je jedan od glavnih krivaca sjedilački način života.
Veći problem nama stvara internernet i provođenje vremena na telefonu jer tad djeca leže dosta vremena u jednom istom položaju, pa su tastopala ravna, ne kreću se, pa su neaktivni, ne kreću se, pa imaju loše držanje i automatski zapostavljaju prehranu, školu, sportske aktivnosti, izjavila je za BHRT dr. Sanja Đurasović, specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Mostar.
To su podaci oko kojih bi se u stvari trebali zabrinuti u jednu ruku jer to se ponavlja iz godine u godinu. Svaki naš sistematski pregled donosi nam te nove podatke koji su čak u većem postotku u odnosu na prethodni sistematski pregled koji je obavljen, smatra Aida Šehović, glavna medicinska sestra Doma zdravlja Stari grad Mostar.
Jedan od mnogobrojnih razloga smanjene aktivnosti djece, a na što grad može utjecati je nedostatak adekvatnog prostora za tjelesni odgoj u školama, nedovoljan broj zelenih površina, nedostatak sportske dvorane i gradskog bazena, ističu iz Udruge Naša djeca. Pohvalno je, međutim, što je uveden veći broj linija gradskog prijevoza pa učenici mogu lakše dolaziti na treninge u grad.
Dakle, treba educirati odrasle i djecu o potrebi angažiranja stručnjaka u slučajevima kad već postoji izvjestan problem kod djece jer kad ne reagiramo problem ostaje neriješen, prerasta u veći problem i postaje problem u društvu, rekla je za BHRT predsjednica Udruge roditelja Naša djeca Mirjana Laganin.
Problem našeg društva je, ističe Laganin, to što se problem svake godine evidentira i mi saznamo da on postoji, ali nemamo podatak što se učinilo da se on riješi i poboljša zdravstveno stanje populacije odnosno djece.
Podsjeća i da u HNŽ-u još, zbog nepostojanja zakona o udžbenicima, nije riješen problem preteških školskih torbi na koji oni kao udruga apeliraju još od svog osnivanja 2014. godine.
(www.jabuka.tv)
Koliko su im teške knjige i torba, odrasli je teško nose.
Pa marenda i voda, maramice za wc.
Nešto treba mjenjati.
I barem do četvrtog razreda osigurati doručak u školi nije to puno.
Je, torbe su užasno teške.
reducirati nastavno gradivo,fond sati-pa ce torbe biti lakse-djeca sretnija
Ruksaci su teški i meni za nositi a ne ditetu od 10 godina nositi po 6-7 kg
Užas i katastrofa