Povećan dnevni unos jednog ključnog elementa smanjuje rizik od demencije

Australski znanstvenici u novoj studiji tvrde da, kako starimo, veći unos magnezija u našoj svakodnevnoj prehrani dovodi do boljeg zdravlja mozga.

Povećani unos hrane bogate magnezijem, poput špinata i orašastih plodova isto tako može pomoći u smanjenju rizika od demencije, koja je sedmi najveći ubojica u svijetu, ističu znanstvenici iz Laboratorija za neuroimaging i mozak na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU).

Povećanje dnevnog unosa magnezija i utjecaj na mozak

U studiji provedenoj na više od 6000 kognitivno zdravih sudionika u Velikoj Britaniji, u dobi od 40 do 73 godine, otkriveno je da ljudi koji konzumiraju više od 550 miligrama magnezija svaki dan, imaju dob mozga koja je otprilike jednu godinu mlađa do navršenih 55 godina starosti, u usporedbi s osobama koje imaju normalan dnevni unos magnezija od oko 350 miligrama.

Studija je provedena tako što su njezini sudionici ispunili online upitnik pet puta u razdoblju od 16 mjeseci. Dobiveni odgovori korišteni su za izračun dnevnog unosa magnezija sudionika i temeljeni su na 200 različitih namirnica s različitim veličinama porcija. Australski znanstvenici usredotočili su se na namirnice bogate magnezijem poput zelenog lisnatog povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki i cjelovitih žitarica, kako bi napravili prosječnu procjenu unosa magnezija iz prehrane sudionika.

Naša studija pokazuje da bi povećanje unosa magnezija od 41 posto moglo dovesti do manjeg smanjivanja mozga povezanog sa starenjem, što je povezano s boljom kognitivnom funkcijom i manjim rizikom ili odgođenim pojavom demencije u kasnijem životu. Ovo istraživanje naglašava potencijalne dobrobiti prehrane bogate magnezijem i ulogu koju ima u promicanju dobrog zdravlja mozga, ističe Khawlah Alateeq iz Nacionalnog centra za epidemiologiju i zdravlje stanovništva ANU-a te glavni autor studije, kojaa je objavljena u časopisu European Journal of Nutrition.

Crne prognoze

Znanstvenici vjeruju da će se broj ljudi diljem svijeta kojima će biti dijagnosticirana demencija više nego udvostručiti sa 57,4 milijuna u 2019. godini, na 152,8 milijuna u 2050. godini, stavljajući tako sve veći pritisak na zdravstvene i socijalne usluge te globalno gospodarstvo.

Budući da ne postoji lijek za demenciju, a razvoj farmakoloških tretmana je bio neuspješan u posljednjih 30 godina, predloženo je da se veća pozornost usmjeri na prevenciju.

Naše istraživanje moglo bi informirati razvoj javnozdravstvenih intervencija usmjerenih na promicanje zdravog starenja mozga putem prehrambenih strategija, kaže dr. Erin Walsh s ANU-a i koautorica studije.

Veći unos magnezija treba početi već u mlađoj dobi

Australski znanstvenici kažu da veći unos magnezija u našoj prehrani od mlađe dobi može zaštititi od neurodegenerativnih bolesti i kognitivnog pada do vremena kad dosegnemo 40-te.

Studija pokazuje da veći unos magnezija hranom može pridonijeti neuroprotekciji ranije u procesu starenja, a preventivni učinci mogu početi u našim 40-ima ili čak ranije. To znači da bi ljudi svih dobi trebali više paziti na unos magnezija. Također smo otkrili da neuroprotektivni učinci veće količine magnezija u prehrani više koriste ženama nego muškarcima i to više kod žena u postmenopauzi nego u predmenopauzi, iako to može biti posljedica protuupalnog učinka magnezija, naglašava Alateeq.

(www.jabuka.tv)