Potvrđena 4 nova slučaja bedrenice u Hrvatskoj

Potvrđena su četiri nova slučaja bedrenice.

Radi se o slučajevima na četiri gospodarstva u mjestu Orlić u Šibensko-kninskoj županiji, potvrđeno je Indexu iz Ministarstva poljoprivrede.

Podsjetimo, masovni pomora stoke zabilježen je krajem lipnja u okolici Vrlike, Maovca i Drniša. No tek nakon gotovo dva tjedna pronađen je uzrok smrti.

Riječ je o bedrenici, jednoj od najopasnijih zaraznih bolesti kod stoke, a opasna je i za ljude. Uzročnik bolesti je štapićasta bakterija vrlo otporna na vanjske uvjete: sušu, toplinu, UV zrake i dezinficijense. Stvara spore koje preživljavaju u tlu i do 100 godina.

Bedrenički distrikt

Područje na kojem je zabilježena zaraza proglašen je tzv. bedreničkim distriktom. Odnosno, zabranjena je prodaja kravljih proizvoda, a vrijede i posebna pravila za premještanje i hranjenje životinja.

Od ponedjeljka je krenulo i cijepljenje, a životinje bi trebala biti otporne na bolest tijekom 15 do 20 dana. Ministar poljoprivrede David Vlajčić u petak je izjavio da se stanovništvo ne cijepi, već samo oni koji su bili izloženi.

Do sada je 41 osoba identificirana kao kontakt te da su dobili terapiju antibiotika. Prvog dana, kako je naveo, cijepljeno je više od 1.100 grla stoke.

Vlajčić je rekao da u ovom trenutku ne zna dinamiku cijepljenja napominjući kako na području gdje je potvrđena bedrenica treba cijepiti više od 45.000 životinja.

Što je bedrenica?

Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore.

Kod preživača bolest ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje.

Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.

Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore.

Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prijenos bolesti između životinja nije dokazan.

Koji su simptomi kod ljudi?

Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni antraks (najčešći oblik), plućni (inhalacijski) antraks i crijevni (intestinalni) antraks.

Kožna bedrenica (crni prišt):

Tamne, bezbolne ranice koje se pojave 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promijene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.

Inhalacijski (plućni) antraks:

Početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka, javlja se najčešće je između 1 i 5 dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.

Crijevni antraks:

Bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura 3 do 7 dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetke, navode iz Uprave za veterinarstvo te napominju da se liječenje provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.

(www.jabuka.tv | Foto: Screenshot)