U sklopu Međunarodnog sajma gospodarstva održana je konferencija “Razvoj destinacijskog turizma uspostavom niskotarifnih avionskih letova” na kojoj se govorilo o mogućnostima za razvoja turizma koje se otvaraju uspostavom redovitih zračnih linija.
U izjavi za predstavnike medija direktor Zračne luke Mostar Marin Raspudić kazao je kako dobivanje linija Eurowingsa ne bi bilo moguće bez zajedničkih napora i podrške svih razina vlasti.
Bez povezivanja svih nivoa vlasti nema ostvarivanja značajnih ciljeva. Od Vlade Federacije BiH smo dobili sredstva za infrastrukturu, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije nam je pomogla da se pripremimo za ovu sezonu, a Grad Mostar da subvencioniramo niskotarifne linije, dok Federalno ministarstvo subvencionira liniju Croatia Airlinesa, kazao je Raspudić.
On je pojasnio kako niti jedna aviokompanija neće ući u rizik, već traži podršku vlasti kroz subvencioniranje letova kako bi minimizirala rizik.
Odlučujuća godina
Ova godina bit će odlučujuća za Zračnu luku Mostar, zato pozivam naše građane da koriste linije za Njemačku i Zagreb, kako bi te linije opstale. Mi u jednom segmentu zadržavamo linije za Italiju, do sada smo većinom živjeli od marijanskog svetišta Međugorja, ali se moramo okrenuti redovnim linijama, kazao je Raspudić.
Dodao je kako se razmatra mogućnost uvođenje redovite zračne linije između Mostara i Istanbula.
Turci već pitaju koji tip zrakoplova je optimalan. Kalkuliramo s modeluom Airbus A319 koji bi letio između Mostara i Istanbula. Najkasnije do 25. listopada trebali bi se javiti dužnosnici iz Turske, ali još uvijek nije sigurno hoće li to biti Turkish Airlines ili neka druga kompanija. Za građane Mostara važno je da uz letove za Zagreb i Njemačku postoje i linije za istok, zaključio je Raspudić.
Voditeljica firme Muze d.o.o. Zagreb Dragana Lucija Ratković Aydemir govorila je o tome kako nastaju žive i propulzivne destinacije, atrakcije, proizvodi i doživljaji.
Ona je u izjavi novinarima kazala kako su kulturni identitet i svijest o kulturnom identitetu svakog čovjeka jako važni da bi određena destinacija privukla posjetitelje.
Hercegovina iznad ostalih
Po njezinim riječima, ako građani neke destinacije nisu svjesni svojih vrijednosti, teško će te vrijednosti prenijeti na pravi način nekome drugome, odnosno na onaj način koji pruža pravi doživljaj te destinacije.
Posebno je važno istaknuti kako kulturu ne treba doživljavati kao neku crnu rupu u koju se ubacuju novci. Kultura je veliki potencijal za stvaranje doživljaja i ona je temelj kreiranja jedne destinacije, kazala je Ratković Aydemir.
Istaknula je kako je jako važno posvetiti pozornost materijalnoj baštini, kao i nematerijalnim aspektima, te kako je potrebno napraviti balans između te dvije komponente.
Mislim kako je prirodna baština, očuvanost prirode ono što Hercegovinu izdiže iznad ostalih, zaključila Ratković Aydemir.
Po riječima predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenka Hercega, turizam je u Strategiji razvoja HNŽ-a označen kao strateška grana gospodarstva, uz poljoprivredu i energetiku.
Turizam je grana na koju se naše gospodarstvo može osloniti u svome razvojnom razdoblju. Turisti danas žele do svojih destinacija doći što brže i upravo je zračni promet jedan od najvažnijih segmenata u smislu razvoja turizma. Danas ćemo govoriti i o tome kako se prilagoditi promjenama koje će nastupiti nakon uvođenja niskotarifnih letova u Zračnu luku Mostar, kazao je Herceg.
Veliki potencijal Kine
Direktor Instituta za turizam Zagreb Damir Krešić predstavio je rezultate istraživanje koje se bavilo obilježjima turističke potražnje tržišta koja su trenutno važna za BiH ili koja potencijalno mogu biti važna za BiH.
Ako želimo biti konkurentni i ako želimo imati korist od turizma onda moramo zadovoljiti zahtjeve tržišta. Rezultati su pokazali da turisti s eminentnih tržišta koja su trenutno važna i koja su potencijalna za BiH, prije svega, preferiraju avioprijevoz i u tome kontekstu je izrazito bitno uspostavljanje niskotarifnih letova, kazao je Krešić.
Po njegovim riječima, danas turisti putuju frekventno, više puta tijekom jedne godine, a ta putovanja traju kraće.
S obzirom na to da je konkurencija sve veća, izuzetno se cijeni vrijednost sadržaja koja se dobije za novac. Kvaliteta mora biti na zadovoljavajućoj razini, kazao je Krešić.
Kada je riječ o tome kojim bi tržištima Bosna i Hercegovina mogla biti zanimljiva kao turistička destinacija, Krešić je kazao kako su to, prije svega, tržišta Njemačke, Španjolske, Italije, Velike Britanije, kao i tržišta susjedne Hrvatske i Srbije, te tursko tržište.
Veliki potencijal predstavlja i turističko tržište Narodne Republike Kine.
Kada govorimo o Narodnoj Republici Kini tu se postavlja pitanje kako i na koji način privući turiste iz Kine, budući da su oni jako osjetljivi na prilagodbu turističkog proizvoda specifičnostima kineske kulture. Potrebno je dosta raditi na prilagodbi promotivnih materijalna. Kinezi imaju specifične zahtjeve vezane za smještaj i hranu i to je nešto na čemu bi se isplatilo i na čemu bi trebalo raditi. Tko se prvi na neki način fokusira na kinesko tržište taj će imati, ja bih rekao, jako velikog uspjeha i polučit će veliki rezultat, zaključio je Krešić.
Predsjednik Gospodarske komore Grada Zadra Dario Jurin, govorio je o iskustvima tog grada. Istaknuo je da se Zadar počeo povezivati s europskim gradovima putem niskotarifnih letova 2006. godine.
U to vrijeme Zračna luka Zadar bilježila je manje od 50.000 tisuća putnika godišnje, a danas Zadar ima preko 600.000 tisuća putnika koji dolaze kompanijom Ryanair koja ima svoje regionalne sjedište u Zadru.
Tuzlanski primjer
Pored Ryanaira Zadar ima još četiri nove aviokompanije. Danas kada dođete u Zadar možete vidjeti kako je grad pun turista u bilo koja doba godine, zaključio je Jurin.
O iskustvima s niskotarifnih letovima u Tuzlanskom kantonu govorila je pomoćnica kantonalnog ministara za turizam i trgovinu Dželimana Huremović.
Po njezinim riječima, zračna luka u Tuzli, nakon uvođenja niskotarifnih letova, doživjela je veliku ekspanziju, a broj putnika se u 2017. godini popeo na 560.000.
U prva tri mjeseca 2018. godine gotovo za sto posto je veći broj prevezenih putnika u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Tuzlanski kanton u ranijem razdoblju je bio prepoznat kao industrijski centar, nepravedno je bio zapostavljen segment turizma. Vlada Tuzlanskog kantona, ministarstva trgovine, turizma i prometa to pokušavaju promijeniti stvaranjem bolje i bogatije turističke ponude i kreiranjem novih turističkih proizvoda temeljenih na kulturnohistorijskoj baštini i prirodnim ljepotama koje ovaj kanton ima, kazala je Huremović.
Dodala je kako Tuzlanski kanton ima veliki broj prirodnih ljepota i značajnih povijesnih znamenitosti, a broj posjetitelja tih znamenitosti značajno je porastao nakon uspostave niskotarifnih letova.
U protekloj godini Tuzlanski kanton posjetilo je 50.000 turista i ostvareno je 130.000 noćenja, kazala je Huremović.
Raspudicu kolika je provizija