Osim toga što mnogi građani BiH svojim primanjima teško mogu podmiriti troškove života, ponekad i one najosnovnije, jedan od problema je i nezaposlenost.
To sobom nosi sve veći odlazak ljudi sa ovih prostora, pa smo u situaciji da ne jenjava interes za zaposlenje u nekoj od europskih zemalja.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objašnjava kako se može pokušati riješiti problem visokog nivoa nezaposlenosti i iseljavanja mladih iz BiH.
Podsjeća na posljednji podatak iz Ankete o radnoj snazi BiH, prema kojem je stopa nezaposlenih osoba u starosnoj grupi 15-24 iznosila 36,3 posto, što je duplo više u usporedbi sa narednom starosnom grupom.
Svake godine možemo pročitati vijesti da se otvaraju pozivi putem kojih se poslodavcima daje određeni poticaj kroz plaćanje doprinosa, kako bi zaposlili određene nezaposlene osobe. Možda bi trebalo razmisliti o prelasku sa direktnih na indirektne poticaje. Sustav bi bio sljedeći – mlada osoba, recimo do 30 godina (a starosna granica se može promijeniti), koja nema radnog iskustva i koja je na evidenciji službi za zapošljavanje, ako se zaposli kod nekoga, ili otvori svoje poduzeće, u prvoj godini ne plaća doprinose, plaća samo neto plaću.
U drugoj godini, za takvu osobu se plaća 25 posto ukupnog nivoa doprinosa. U trećoj godini bi se za takvog radnika plaćalo 50 posto, u četvrtoj 75 posto i tek bi se u petoj godini plaćali puni doprinosi. Ovim bi riješili veliki problem nezaposlenih mladih osoba i mnoge od njih zadržali u državi, objašnjava Hadžić na svojoj Facebook stranici.
(www.jabuka.tv)
I sve da evo netko od tih mladih krene investirati u nešto jednostavno nema niti dovoljno tržišta ni kupovne moći kod ljudi da bi opstao posao. Svi bi se trebali baviti cvijećarnicama, pogrebnim poduzećima, svatovima, kafićima, nekim kvazi turizmom, kamenolom, tokarstvom, mobitel shop, buregdžnica, fast food, radnik na liniji i sve to za crkavicu. Bez pomoći roditelja a roditelji nisu vječni niti su svačiji imućni, garantiram da 90 % mladih u BiH ne može priuštiti 3 obroka dnevno a taman na miru platit režije. Školstvo nam ne radi reforme, ne ispituje se europsko tržište i ne prilagođava mu se. Izvozimo u rusiju,tursku, srbiju… Izvozi se metal u europu ali šta, ne vidim da se živi od toga osim par ljudi. Bavimo se balijama srbima i ustašama. Ajde vi nama dajte da živimo pa se bavite trećim entitetom i izbornim zakonom. Te stvari neće dat nikom kruva usta nego samo još par fotelja u politici gdje ćete vi podobne uvalit. Dobro bošnje kažu po forumima da ćemo iselit svi kad tad i naravno neće niko moć zažmirit na to niti davat nam neka prava kada ostane 20 000 hrvata u bih, a to sve babe i djedovi što nisu mogli više iselit i radit.
Svi političari i pratri lipi rumeni i zaokruženi. Nisam vidio na brigu nijednu sliku pobijenih franjevaca da je ijedan bio lip rumen i ugojen ko ovi naši danas.
Amen
Bogu na nebu ljudi na zemlji.
Ali zato takvi sjaju na nebu sto su polozili svoj zivot, a ovi zaokruzeni ce tada smrsat.
Šta će se zadržati i gdje? Tražiš posao treba ti veza šta god želiš moraš imati vezu a u tuđem svitu ne svi smo isti hrvat poljak kinez i tako dalje. A štase tiče veliki okrugli uzgojeni ljudi jedini Bog je sud svima.
Postoji. Ukinuti korupciju, nepotizam, poništiti privatizacijsku pljačku, krađu na izborima. Poslati u zatvor kriminalce,one koji zapošljavaju poslušnike u javna poduzeća, namještaju javne nabave …
Nema ekonomskog razvoja dok god imamo ovakvu ekonomsku politiku od općine do države. Ja kao obrtnik već 20 godina imam na stotine prijedloga za razvoj. Kao prvo doprinose i namete smanjiti na pola pa će biti i radnicima veća plaća. U županiji je 65% malih firmi ili obrta od svih registriranih i nose većinu zaposlenika na plećima što je vrlo teško opstati na tržištu kakvog imamo, a imamo zanatski radnji na stotine koje nemaju nikakvu dozvolu za rad, samo u Širokom imate 2-3 tisuće koji rade na crno, i nikog nije briga, pa kako opstati. Za 4 uposlene u obrtu doprinosa platimo godišnje oko 30 milja, dok ovaj koji radi na crno ne plaća ništa, a da ne pričamo o ostalim nametima i porezu i doseže cifra oko 60 tisuća maraka godišnje, pa kako da budemo konkurentni na tržištu.kako povećati plaće. Inspekcije. Oni dolaze samo kod registriranih, ove na crno niko ne traži
Ako je netko otišao u želji za boljim životom i taj bolji život našao onda ne vidim problem u odlascima. Kazu da je lakše uspjet bilo gdje u svijetu nego u rodnom kraju. Bolje je da ljudi imaju izbora.
Toliko je sve korumpirano, da nema lijeka, nego urušavanje i opet iz početka…