Porodiljne naknade u BiH među najnižima u Europi

Dok se u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bilježi iseljavanje stanovništva enormnih razmjera, ali i pad nataliteta, vlasti u BiH pasivno promatraju i ne hvataju se u koštac sa problemom depopulacije.

Očit primjer indolentnosti vlasti na svim nivoima su porodiljne naknade koje su u BiH među najnižim u Europi, piše Fokus.ba.

Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakla Amina Beriša, PR koordinatorica Udruženja “Žene ženama” prosječne porodiljne naknade u BiH nisu dovoljne za dostojanstven život ni majke, a ni novorođenčeta.

“Prosječna oprema za novorođenče iznosi oko 1000 KM. To je osnovna oprema, pa čak i najjeftinija, što znači da novorođenče ‘košta’ stotine i stotine konvertibilnih maraka. Sa PDV-om. Samim tim, prosječne porodiljne naknade u nekim slučajevima nisu dovoljne ni za osnovni paket za novorođenče, a ne neki luksuz”, rekla je Beriša za Fokus.ba.

U županijama FBiH nisu jednake porodiljne naknade, što je dodatni problem. Razlike, kao i cifre variraju od županije do županije jer, zbog nedostatka uređenosti na nivou Federacije BiH, nema jedinstvenog propisa o iznosu naknada.

U Unsko-sanskoj županiji nezaposlene rodilje dobiju svega 100 KM jednokratne pomoći, u Posavskoj županiji po 150 KM u prvih šest mjeseci, u Sarajevskoj županiji jednokratnu pomoć od 210 KM te 12 mjeseci po 180 KM itd.

“Jedan od naših prijedloga za rješavanje ovog problema je formiranje Obiteljskog fonda na federalnom nivou, što podrazumijeva formiranje fonda koji ne zahtijeva nove namete niti nove doprinose, već preraspodjelu budžeta FBiH. Iz federalnog fonda bi se jednako isplaćivale žene u javnom i privatnom sektoru. Također bi se smanjila diskriminacija nezaposlenih rodilja, jer se za njih, na taj način, znatno povećavaju sredstva. Jedinstveni fond bi se poput Fonda solidarnosti svodio na jedan račun, sa kojeg bi se isplaćivala sredstva”, naglasila je Beriša.

Dodala je da postoji više mogućih izvora financiranja ovog fonda.

“To bi se činilo iz postojećih poreza i doprinosa koji se izdvajaju po osnovi plaće, izdvojiti jedan iznos koji bi se definirao posebnim doprinosom i to doprinosom za zaštitu obitelji, doprinos za zdravstvenu zaštitu i osiguranje, doprinos za nezaposlene osobe, porezi koje država ubire. Na ovaj način se ne bi svake godine, prilikom usvajanja federalnih i županijskih budžeta otvaralo pitanje kako će se sredstava izdvojiti za zaštitu obitelji”, navela je Beriša.

Dok su u pojedinim europskim zemljama majke sa četvero djece praktično oslobođenje od rada i imaju snažnu financijsku podršku države, u BiH to nije slučaj.

“U pojedinim općinama Sarajevske županije dodjeljuju se jednokratna sredstva pomoći za obitelji sa više djece. Posljednji primjer iz zemalja u regiji, preciznije grada Kraljevo u Republici Srpskoj, je da je skupština grada odlučila dijeliti jednokratnu pomoć za obitelji sa više djece. Suma jednokratne pomoći je oko 5000 RSD. U Republici Srpskoj, postoji poticaj za obitelji sa više djece u raznim općinama, u vidu jednokratne pomoći”, zaključila je Beriša.

(www.jabuka.tv)