Porast prijava obiteljskog nasilja u Zapadnohercegovačkoj županiji

Od usvajanja Protokola u ožujku 2012. zabilježen je porast prijava obiteljskog nasilja u Zapadnohercegovačkoj županiji (ZHŽ). U 2012. godini prijavljen je 21 slučaj, a u prva tri mjeseca tekuće godine prijavljeno je 9 slučajeva, istaknuto je na današnjem okruglom stolu “Protokol o obiteljskom nasilju u Zapadnohercegovačkoj županiji godinu poslije: Iskustva i preporuke”, održanom u Širokom Brijegu u organizaciji Misije OESS u BiH.

Misija OESS vjeruje kako je Protokol doprinio tome da se prijavljuje obiteljsko nasilje u većoj mjeri, iako prema riječima predstavnika centara socijalne skrbi ZHŽ-a problem obiteljskog nasilja je puno veći i dalje vlada jako veliko nepovjerenje u institucije.

U Centru za socijalni rad Široki Brijeg trenutno se provodi osam zaštitnih mjera, ali problem u radu predstavlja to što i žrtva i nasilnik oboje dolaze u Centar, tako da su prijedlozi centara formiranje mobilnih timova koji bi na licu mjesta davali pomoć žrtvama, istaknuto je na okruglom stolu.

Sudionici okruglog stola su istaknuli kako je zabrinjavajući podatak postojanje samo jedne anonimne prijave, što govorio o tome da je obiteljsko nasilje tabu tema. Također, naglašeno je različito postupanje policije. Policija Širokog Brijega i Posušja su izricale zaštitne mjere u slučajevima obiteljskog nasilja dok policije Gruda i Ljubuškog u protekloj godini nisu izricale takve mjere.

Što se tiče počinitelja obiteljskog nasilja, 99 posto su muškarci u dobi od 40 i 50 godina, a najčešći uzroci obiteljskog nasilja su alkoholizam i teška socijalna situacija, odnosno siromaštvo.

Na okruglom stolu je također naglašeno kako je smanjen broj predmeta na sudovima jer su institucije počele pristupati prema Protokolu.
“Okrugli stol u Zapadnohercegovačkoj županiji bio je dobra prigoda da se sudionici upoznaju s novim odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a također, sa sudionicama je podijeljena informacija da po novom Zakonu Federacija nudi čak 70 posto sredstava za otvaranje sigurnih kuća”, kazala je u izjavi za Fenu glasnogovornica Ureda OESS u Mostaru Meri Musa.

Ona je istaknula kako novi Zakon donosi i to da su dosta skraćeni rokovi za donošenje odluka o zaštitnim mjerama u slučajevima obiteljskog nasilja, dakle policija mora tražiti izricanje zaštitne mjere u svakom slučaju obiteljskog nasilja, a sudovi na to moraju reagirati u roku od 12 sati.

Također je istaknula da iako je Protokol potpisan prije godinu dana, on nije objavljen u službenim glasnicima ZHŽ-a i općinama, tako da su predstavnici centara za socijalnu skrb zatražili na okruglom stolu njegovo objavljivanje jer smatraju kako bi to još više doprinijelo da se ova tema detabuizira i da se otvorenije počne razgovarati o ovom problemu.

U radu okruglog stola sudjelovali su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, socijalne skrbi i obrazovanja kao i predstavnici policije, tužiteljstva, sudskih instanci te predstavnici centara za socijalnu skrb ZHŽ-a.

6 komentara

  • Upravo tako- porast prijava, nasilja je uvijek bilo, samo je problem što nemaš ništa ni kad prijaviš, dođu vide, zabilježe i odu. Nakon toga slijedi još gore nasilje

  • Uzroci nasilja mogu biti razni – od bioloskih, poput visoke razine testosterona ili pak niske razine serotonina (ili u vecini slucajeva oboje), preko kognitivnih, poput pogresnog uzorka razmisljanja i posljedica rata, pa sve do socijalnih i kulturalnih, poput uvrijezenog misljenja da je nasilje prihvatljivo i ljudske prirode koja postuje normu obiteljske privatnosti, odnosno “ne guranja nosa u tudje poslove”. U svakom slucaju, nasilje NE MOZE I NE TREBA biti opravdano. Nasilnika treba odvojiti od onih nad kojima vrsi nasilje i s njim raditi u odvojenim uvjetima pod strucnim nadzorom. Nazalost, vecina nas zna nekog supruga ili oca koji vrlo cesto vrsi teror nad vlastitom obitelji, ali nitko nece da prijavi.

Odgovori na škija X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.