Pokrenuta inicijativa za zabranu prodaje energetskih napitaka maloljetnicima

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Suada Halilović uputila je inicijativu prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnom ministarstvu pravosuđa, Federalnom ministarstvu zdravstva i Federalnom ministarstvu trgovine da se krene u pripremu zakonskog rješenja kako bi se u što skorije vrijeme zakonom zabranila prodaja energetskih napitaka djeci i maloljetnim osobama.

S obzirom na mnoga istraživanja koja su pokazala veliku štetnost određenih sastojaka energetskih napitaka, smatram da je vrlo važno da Vlada FBiH, Federalno ministarstvo pravosuđa, Federalno ministarstvo zdravstva i Federalno ministarstvo trgovine u narednom razdoblju pronađu zakonsko rješenje, a sve u cilju zabrane prodaje energetskih napitaka maloljetnim osobama, navela je Halilović.

Postojećim Zakonom o unutarnjoj trgovini u FBiH nije definirana zabrana prodaje ovih napitaka maloljetnim osobama.

Naime, postojećim Zakonom o unutarnjoj trgovini u FBiH u članku 48. (prodaja robe putem automata) stavku 3. navedeno je: “Zabranjuje se prodaja alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i drugih proizvoda koji su zakonski ograničeni za prodaju maloljetnim osobama koja se obavlja u maloprodaji izvan prodajnih objekata na način naveden u članku 45. stavku 1. točki h) ovoga Zakona.”

Smatram da je vrlo važno, a prvenstveno za zdravlje maloljetnih osoba na području FBiH, zakonski ograničiti i prodaju energetskih napitaka na način da se onemogući prodaja, kao što je Zakon predvidio i zabranu prodaje alkohola i duhanskih proizvoda. Trenutni Zakon to nema definirano, navodi Halilović.

Energetski napitci obično sadrže ksantine (uključujući kofein), gaziranu vodu, taurin, B-vitamine i neke biljke. Uobičajeni sastojci su guarana, yerba mate, acai, ginseng, ginkgo biloba. Ponekad se u njih dodaje maltodekstrin, inozitol, karnitin i kreatin. Neki energetski napitci sadrže šećer, dok ga drugi brendovi zamjenjuju sladilima.

Sastojci koji su štetni u energetskim napitcima mogu uzrokovati aritmiju, nesanicu, mučninu, nervozu, dehidraciju i bolove u želucu. Svjetska istraživanja pokazuju da redovito konzumiranje ovih napitaka može iscrpiti nadbubrežne žlijezde i izazvati bolest koja se zove adrenalni umor.

Kao i drugi stimulansi, energetski napitci stvaraju ovisnost te također oštećuju unutarnje organe. Velik broj istraživanja pokazao je da zbog energetskih napitaka najviše stradaju srce, krvne žile, jetra i želudac, navela je Halilović.

Studija Medicinske škole McGovern iz Houstona u američkoj saveznoj državi Teksas iz 2018. godine pokazala je da konzumiranje samo jedne limenke energetskog pića povezano je s akutnim oštećenjem tanke membrane unutar srca i krvnih žila te da se sposobnost arterija da dostave kisik do mozga, srca i mišića smanjuje i do 50 posto.

Velike količine šećera u ovoj vrsti pića, primjerice 10 žlica šećera ili 240 kcal u oko pola litre, pridonose debljanju i razvoju dijabetesa tipa 2.

Prema EFSA-i (Europskoj agenciji za sigurnost hrane) jedno “prosječno” polulitarsko pakiranje energetskog pića sadrži više miligrama kofeina nego što bi na dnevnoj osnovi smio unijeti adolescent u svoj organizam, zaključuje Halilović.

Velik broj liječnika slaže se da bi trebalo u potpunosti zabraniti prodaju energetskih pića djeci i mlađim adolescentima.

Zbog svega navedenog, zastupnica u Parlamentu FBiH Suada Halilović apelirala je da zajednički zaštitimo djecu i maloljetne osobe od loših implikacija na njihovo zdravlje.

(Fena)