Pljevidba vinove loze nakon cvatnje

Većina vinskih ali i stolnih sorti vinove loze, na području Hercegovine, je završila s cvatnjom i ulazi u fazi intenzivnog porasta i formiranja grozda. U ovoj fazi vinova loza troši dosta hranjiva na porast bobica i formiranje grozda, te na porast mladica. Nažalost dio hranjiva odlazi na porast nepotrebnih mladica i zaperaka. Kako bi se smanjio nepotrebni „gubitak“ hranjiva tijekom vegetacije provodi se obavezna pljevidba ali i zalamanje zaperaka.

Plijevljenje je uklanjanje mladica koje su se razvile iz starog drva ili suočica (na rodnom i prigojnom drvetu). Plijevljenjem se odstranjuju nerodne mladice, odnosno one mladice od kojih nećemo oblikovati rodno ni prigojno drvo. Ovom se mjerom poboljšavaju uvjeti, odnosno povećava se ishranjenost rodnih mladica, a posredno se utječe i na zdravstveno stanje, povećavanjem prozračnosti trsa.

Plijevljenje je najbolje provesti što ranije, a ponekad se ova mjera izvodi u dva ili više navrata. Jednu pljevidbu obavezno treba obaviti prije cvatnje, a kasnije se rade po potrebi. Plijevljenjem se ne trebaju skinuti sve mladice, ukoliko će one poslužiti za pomlađivanje trsa ili obnovu uzgojnog oblika.

Zalamanje zaperaka

Zalamanje zaperaka obično se obavlja istovremeno s plijevljenjem a podrazumijeva potpuno uklanjanje mladica razvijenih iz ljetnog (zaperkovog) pupa ili pak njihovo prikraćivanje na jedan pup. Ovo se pokazalo boljom mjerom zbog velike fotosintetske aktivnosti tih listova, a obvezno je kod starijih zaperaka, zbog mogućeg oštećenja zimskog pupa ili njegovog tjeranja u istoj godini. Dakle, starije zaperke je bolje prikratiti nego potpuno ukloniti jer često puta dolazi do oštećenja zimskog pupa.

Najvažnije je ukloniti zaperke u zoni cvatova, dakle na donjim koljencima na mladici kako bi se poboljšali uvjeti cvatnje i oplodnje. Kasnije uklanjanje zaperaka nije potrebno (opravdano), a zaperci koji su se rano razvili mogu donijeti i naknadni rod koji u povoljnim uvjetima dozori, tzv. martinjsko grožđe, koje je i korisno u godinama s nižim sadržajem ukupnih kiselina u grožđu.
Sa uklanjanjem zaperaka nakon cvatnje uklanjaju se i donji listovi (u zoni grozda) jer su već ostarjeli i ne obavljaju nikakvu funkciju, osim što stvaraju probleme prilikom obavljanja mjera zaštite jer onemogućavaju pravilno deponiranje škropiva u zonu grozda.
 
(www.jabuka.tv)