Plenković: Hrvati bi za deset godina mogli dostići prosjek EU

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je u utorak kako je Hrvatskoj strateški važno „prosperitetno, demokratsko i stabilno susjedstvo koje dijeli iste europske vrijednosti” te je pritom izdvojio Bosnu i Hercegovinu i pozvao je na što skorije ispunjavanje reformi kako bi otvorila pristupne pregovore o članstvu u EU-u.

Plenković drži da naša zemlja, iz koje stiže velika većina ilegalnih migranata, potpiše sporazum s Frontexom, graničnom agencijom EU-a.

Naglasio je kako se Hrvatska protivi gradnji žica i ograda na granicama „koje nisu djelotvorne”.

Potrebno je jačati suradnju između država članica, pokazati solidarnost i rješavati problem na izvoru, kazao je Plenković u utorak u Hrvatskom saboru gdje je predstavio godišnje izvješće o radu hrvatske vlade, popraćen bukom oporbenih zastupnika, nezadovoljnih jer su smatrali da se prekršio saborski poslovnik nepoštivanjem rasporeda govornika.

Ukupna neto dobit Hrvatske u odnosu na uplate i isplate u proračun Europske unije iznosi 12 milijardi eura, rekao je hrvatski premijer u svom dugom govoru u kojem se dotaknuo niza tema na unutarnjem i vanjskom planu.

Kazao je kako je hrvatski BDP po stanovniku prije sedam godina iznosio 62 posto prosjeka EU-a, a sad je na 73 posto.

Plenković je rekao kako je hrvatska Vlada „konkretno ostvarila” mnogo toga, no da preostaje „još puno posla kako bi za deset godina Hrvati dosegli prosjek Europske unije”. Tome će pripomoći i oko 25 milijardi eura europskih sredstava koje Hrvatska ima na raspolaganju u narednom desetljeću.

Prosječna stopa hrvatskog gospodarskog rasta u protekle tri godine trebala doseći 76 posto, što Hrvatsku stavlja na visoko treće mjesto u EU-u, iza Irske i Malte, nastavio je hrvatski premijer.

Naglasio je kako je Hrvatska danas „uvažena članica međunarodne zajednice”, ponovivši kako je dio „uskog kruga” 16 država koje su istodobno članice NATO-a, EU-a, Schengena i europodručja.

Preostaje joj članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje slijedi u narednim godinama. Plenković će zbog toga već u ponedjeljak putovati u Pariz gdje je sjedište organizacije.

Vlada Hrvatsku želi pozicionirati i kao „regionalno energetsko čvorište”, širenjem kapaciteta LNG terminala u Omišlju na 6,1 milijardi kubika plina, čime se zemlja „strateški pozicionira kamo pripada”, rekao je Plenković.

Hrvatska Vlada s Austrijom, Slovenijom i Bavarskom planira graditi plinovod od terminala u Omišlju do te njemačke savezne države.

Paralelno Hrvatska radi na zelenoj tranziciji. Plenković je u Saboru rekao da je Hrvatska na 12. mjestu od 193 članica po ispunjavanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, javila je Hina.

(www.jabuka.tv)