Ovo su zemlje u kojima se jede najviše mesa, evo kako stoje Hrvati

Konzumacija mesa na globalnoj razini u proteklih se 50 godina iznimno brzo povećala, a prema podacima Zaklade UN-a za hranu i poljoprivredu najviše mesa na našem planetu danas pojedu Amerikanci, Australci i Europljani.

Proizvodnja mesa danas je gotovo pet puta veća nego ranih šezdesetih godina kada se godišnje proizvodilo oko 70 milijuna tona, a tijekom 2017. ta je brojka porasla na 330 milijuna tona mesa. Glavni razlog tomu je puno veći broj stanovnika zemlje, pišu britanski mediji.

U razdoblju od 1960. do 2017. svjetska se populacija više nego udvostručila, pa tako danas na Zemlji živi (i jede) više od 7,6 milijarda ljudi, a prije 60 godina nas je bilo tri milijarde.

No, povećanje broja stanovnika nije jedini razlog povećanja konzumacije mesa. Naime, diljem svijeta ljudi su postali bogatiji te češće konzumiraju meso, iz čega proizlazi da se ono najčešće jede u bogatim zemljama.

Prema podacima Hrvatske agencije za hranu iz 2018. o prehrambenim navikama Hrvata, u Europi se oni nalaze u donjem dijelu ljestvice.

Godišnje Hrvati prosječno pojedu oko 68 kg mesa, uglavnom svinjetine i piletine.

Manje mesa od Hrvata konzumiraju tek zapadne zemlje, Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka i Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje Rumunjska, Mađarska i Češka.

Najveći konzumenti Amerikanci i Australci

Na vrhu popisa najvećih svjetskih konzumenata mesa su Amerikanci i Australci. Prema UN-ovim podacima, ondje prosječan stanovnik pojede oko stotinu kg mesa godišnje, što je ekvivalent polovini goveda ili 50 pilića.

Meso u velikim količinama jedu i u zapadnoj Europi. Ondje svaki stanovnik prosječno godišnje pojede između 80 i 90 kg mesa.

No, u siromašnim je zemljama situacija drukčija. Primjerice, prosječni Etiopljanin godišnje prosječno pojede samo sedam kg mesa, stanovnik Ruande osam kilograma, a Nigerije devet kg. Za usporedbu, to je deset puta manje mesa nego što ga godišnje pojede prosječni Europljanin.

Prema svemu iznesenom, jasno je da se meso češće i više jede u bogatijim zemljama, a takvo stanje vlada zadnjih pedesetak godina.

U bogatim državama konzumacija se povećala, u siromašnima ostala ista

Prema podacima UN-a, u pojedinim se zemljama prosječna konzumacija mesa gotovo dvostruko povećala, dok je u siromašnima ostala ista.

U Keniji se konzumacija mesa gotovo uopće nije promijenila od 1960.

Nasuprot tomu, prosječan Kinez je šezdesetih godina prošlog stoljeća konzumirao godišnje prosječno pet kilograma mesa, a osamdesetih godina ta se količina povećala na 20 kg, da bi po posljednjim podacima Kinezi u moderno doba konzumirali više od 60 kg godišnje.

Slična je situacija u Brazilu, gdje se konzumiranje mesa od 1990. gotovo udvostručilo.

Priča za sebe je Indija. Premda su se ondje prosječna primanja od 1990. utrostručila, konzumacija mesa ostala je ista. Treba istaknuti i da je pogrešno vjerovanje po kojemu je Indija većinski vegetarijanska zemlja. Prema nacionalnim podacima čak dvije trećine Indijaca jedu neku vrstu mesa, no unatoč tomu Indijci konzumiraju samo 4 kg mesa po osobi godišnje, što ih svrstava na dno svjetske ljestvice. Djelomično je razlog tomu izbjegavanje određenih vrsta mesa zbog vjerskih razloga.

Nutricionisti: Zamijeniti crveno meso piletinom

U određenim okolnostima konzumiranje mesa može biti korisno. Umjerene količine mesa i mliječnih proizvoda mogu utjecati na poboljšanje zdravlja ljudi, osobito u zemljama s niskim primanjima gdje prehrana najčešće nije raznolika, no u mnogim zemljama potrošnja mesa daleko nadilazi temeljnu korist kada su posrijedi prehrambene vrijednosti.

Konzumacija previše mesa može predstavljati rizik za zdravlje.

Ranija istraživanja, ali i službeno priopćenje WHO-a iz 2015. upućuju na to da prekomjerna konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina povećavaju rizik od razvoja krvožilnih bolesti, moždanog udara i nekih vrsta karcinoma.

Ljubitelji mesa odbacuju takve navode, a WHO pojašnjava da su sastojci koji mesne prerađevine čine nezdravima upravo konzervansi, pojačivači okusa, dim i slični faktori.

Nutricionisti vjeruju da bi korak prema boljem zdravlju mogla biti zamjena crvenog mesa i slanine u prehrani pilećim mesom te podsjećaju da meso iz prehrane ne treba izbaciti, već bi trebalo konzumirati domaće meso bez aditiva.

(Hina)