Ovo je pet najčešćih mitova o peludnim alergijama

U želji za brzim rješenjima svojih problema najčešće vjerujemo svemu što nam netko kaže, naročito ako ta tvrdnja ima predznak “zdravo” i “prirodno”.

Zato razbijamo najčešće mitove o peludnim alergijama, piše Ordinacija.hr.

1. Cvijeće nije krivo

Ljudi često misle da cvijeće uzrokuje alergije, ali to nije istina. Za razvoj alergijskih bolesti važna je polinacija drveća, trava i korova. Način prenošenja peludnih zrnaca ono je što razlikuje opasne od benignih biljaka.

Kod drveća i korova glavni “oslonac”u procesu oprašivanja je vjetar, pa se poleni prenose zrakom, dok kod cvijeća pčele imaju ključnu ulogu. One prenose pelud sa cvijeta na cvijet, a ne naokolo po zraku, pa takvi poleni ne mogu izazvati alergijsku reakciju. Osim toga, cvjetni su poleni veći, teži i ljepljiviji (ne za sluznicu nosa, već za pčelinje nožice).

Da bi izazvala alergijsku reakciju, biljka mora biti široko rasprostranjena, proizvoditi pelud u ogromnim količinama, oprašivati se vjetrom te sadržavati alergene spojeve u peludnom zrncu, koji će u doticaju sa sluznicom izazvati probleme.

2. Blaga zima može prolongirati alergiju

Ta činjenica nije točna. Upravo suprotno, blaga zima podrazumijeva da će poleni s drveća ranije nego inače početi stvarati probleme.

3. Hvala kiši!

Da, ali privremeno… Kad je vani mokro (kišno), poleni teže putuju zrakom, pa kišno vrijeme pogoduje alergičnim osobama. No manje je poznato da je to “smirivanje stanja” samo prolazno, jer kiša potiče rast polena pa izreka “nakon kiše dolazi sunce” u ovom slučaju ne vrijedi.

4. Najgore je ujutro

Koncentracija peludi u zraku najmanja je ujutro (između 6 i 8 sati), pa ne žurite vani nakon buđenja ako imate problema s alergijama. Iznimka su poleni trave koji su najizraženiji u kasno posljepodne ili rane večernje sate.

5. U gradovima je manje alergena

Ova tvrdnja je istinita samim time što asfalt sve više uzurpira mjesto zelenim površinama, pa je manje potencijalnih opasnosti.

Ipak, alergičnim osobama u gradu najviše problema zadaju drvenaste biljke poput bora, hrasta, topole, platana…

(www.jabuka.tv)