Osjećaj da ste već nešto proživjeli? Evo kada déjà vu postaje znak za liječnika

Osjećaj kao da ste već doživjeli nešto što se upravo događa, poznati déjà vu, oduvijek intrigira, a najnovija istraživanja sugeriraju da ova neobična pojava nije slučajnost, niti je rezervirana za “mistične” tipove ličnosti.

Donosimo pregled razloga zbog kojih je vaš mozak sklon déjà vu-ima, zašto neki češće proživljavaju takve “preklope stvarnosti” i kada bi ipak trebalo potražiti liječnički savjet.

Jeste li se ikad ulovili kako se u potpuno novom okruženju odjednom osjećate kao da ste tu već bili? Iako znanstvenici još nisu odgovorno objasnili što sve, uz našu biologiju, stoji iza ovog fenomena, jasno je da neki ljudi mnogo češće doživljavaju déjà vu.

Istraživanja sugeriraju da su tome podložniji oni s višim stupnjem obrazovanja, putnici koji često mijenjaju destinacije te osobe koje dobro pamte svoje snove ili su prirodno sklone maštanju i introspekciji.

Tko najčešće doživljava déjà vu?

Znanstvenici još uvijek raspravljaju zašto su neki skloniji ovoj pojavi, ali nekoliko osobina često se povezuje s većom učestalošću déjà vua:

• Viša razina obrazovanja
• Česta putovanja i promjena okoline
• Sklonost pamćenju snova i živoj imaginaciji

Kada déjà vu prelazi granicu znatiželjnog?

Većina će ljudi doživjeti déjà vu samo nekoliko puta godišnje, obično nevezano uz ozbiljnija stanja ili simptome. No, određena zdravstvena stanja mogu pojačati ili češće izazvati ovaj osjećaj.

Umor i nedostatak sna: Neispavan mozak teže razlikuje novi od starog dojma, pa ne čudi što je déjà vu češći navečer ili kad ste iscrpljeni.

Stres i anksioznost: U vrijeme povećane napetosti mozak može ‘odgoditi’ procesuiranje sadašnjih podražaja kao svojevrsnu psihološku zaštitu.

Migrene: Osobe sklone migrenama često déjà vu osjećaju za vrijeme aure, pa čak i usred same glavobolje, objašnjavajući time povezanost poremećaja percepcije u obradi memorije i boli.

Demencija: Osobe s frontotemporalnom demencijom mogu uporno doživljavati ponavljajući déjà vu, a često i racionalizirati te epizode.

Temporalna epilepsija: Takvi napadaji ponekad se manifestiraju isključivo kao osjećaj déjà vua, bez tipičnih tjelesnih trzajeva.

Kada je vrijeme za posjet stručnjaku?

Povremeni déjà vu sasvim je bezopasan, ali ako ga primjećujete sve češće, traje duže od nekoliko sekundi ili vas prate drugi simptomi, važno je reagirati i ne zanemarivati signale:

• zbunjenost i teškoće u orijentaciji
• glavobolja i nenadani gubitak svijesti
• slabost, drhtanje ili sumnja na epileptičke napadaje

Déjà vu je normalna i povremena pojava kod zdravih ljudi, ali ako vas ta iskustva počinju brinuti ili se događaju češće, svakako se obratite svom liječniku opće prakse, poručuje dr. Khoury.

Povremeni ‘već viđeni’ trenuci uglavnom nisu razlog za brigu, ali trajni, učestali déjà vu, osobito praćen drugim tegobama, zahtijeva profesionalnu procjenu.

Posebno je važno potražiti savjet ako uz déjà vu dolazi do konfuzije, promjena svijesti ili kod bilo kakvih neuroloških simptoma, piše Tportal.

(www.jabuka.tv  | Foto: Pexels)