Osiguran 13. mandat strankama HNS-a

Konačno je riješena i posljednja dvojba nakon što je iz reda Hrvata za federalni Dom naroda izabran predstavnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Ivo Tadić, čime će stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH imati 13 od sedamnaest izaslanika u federalnom Domu naroda.

Time su i teorijski otpale sve mogućnosti zaživljavanja protuhrvatskih projekata poput Platforme i Alijanse, a Hrvati će s legitimnim dužnosnicima samostalno odlučivati i biti neizostavan dio vlasti u Federaciji BiH i na državnoj razini.

Za Klub Hrvata bilo je predloženo više lista, a prevagnula je potpora SDA i dijela bošnjačkih partnera koji će biti dio vlasti u Zeničko-dobojskoj županiji. Inače, najveći broj bošnjačkih stranaka, koje su se kandidirale na posljednjim izborima, imale su svog Hrvata na listama za županijsku skupštinu, piše Vecernji.ba.

Na kraju je čak devet Hrvata izabrano u Skupštinu Zeničko-dobojske županije dok su trojica izabrana s liste HDZ-a BiH. Do potpore Tadiću za izbor u Dom naroda Federacije BiH došlo je kao dio paketa jer je SDA dobio mjesto ministra u Posavskoj županiji kao i dio položaja dok će pak HDZ BiH sudjelovati u Vladi Zeničko-dobojske županije.

Ranije je iz većinskih hrvatskih županija izabrano još deset HDZ-ovih izaslanika iz Posavske, Hercegovačko-neretvanske, Srednjobosanske i Zapadnohercegovačke županije dok se pak danas očekuje izbor još dvojice hrvatskih izaslanika iz Hercegbosanske županije.

Osim njih, izabrani su i izaslanici Hrvati iz Unsko-sanske županije, a to je Anel Šahinović iz Liberalne stranke, zatim također Hrvat Edim Fejzić iz Bosansko-podrinjske županije, koji dolazi iz Goraždanske priče, zatim Boris Krešić iz Tuzlanske županije, koji dolazi iz Komšićeve Demokratske fronte te Damir Marjanović iz Sarajevske županije.

Hrvatske stranke s 13 izaslanika u federalnom Domu naroda na taj način postaju nezaobilazan čimbenik za izbor novoga predsjednika Federacije BiH, ali i novog saziva Vlade ovoga entiteta. Ovaj izbor daje im prostora da imaju i iznimno važnu ulogu pri raspodjeli ključnih dužnosti.

Ova pozicija u Domu naroda daje i najvažniji “argument” za ostvarenje najvažnijega političkog cilja koji su stranke Hrvatskoga narodnog sabora na nedavnom zasjedanju postavile u Mostaru. A to je izmjena Izbornog zakona.

Odluka “Ljubić”

Do posljednjeg trenutka praktički se nije znalo po kojoj će se formuli birati izaslanici za Dom naroda nakon što su osporene odredbe Izbornog zakona BiH, a posljednji izbori doveli su do toga da Bošnjaci, zahvaljujući svojoj brojnosti, preglasaju Hrvate i nametnu Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva. Osim toga, stranke HNS-a kandidirale su i rješavanje pitanje izbora u Mostaru u sklopu izmjena Izbornog zakona BiH.

Izmjena ovoga Zakona postao je uvjet za izbor nove federalne Vlade, i to prema presudi Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”. Hrvatske stranke inzistiraju na tome da se prestane s mogućnosti izbora nelegitimnih Hrvata za Dom naroda, a to se očituje s primjerom Goražda ili Unsko-sanske županije te promjene mogućnosti da se ponavlja fenomen “Komšić” u Predsjedništvu.

(www.jabuka.tv)