Olgica Marušić: Stoljetni orah je više od stabla – on je srce Širokog Brijega

Već danima se u javnosti raspravlja o planiranom uređenju Trga dr. Ante Starčevića u Širokom Brijegu, no jedna tema osobito izaziva reakcije građana – moguća sječa stoljetnog oraha.

Protiv takve odluke javno istupa dr. sc. Olgica Marušić, profesorica biologije i kemije u Prvoj osnovnoj školi Široki Brijeg te sveučilišna profesorica Metodike nastave biologije, koja u otvorenom apelu upozorava na brojne ekološke, društvene i simboličke razloge zbog kojih orah mora ostati.

Tekst prenosimo u cijelosti:

Zašto moramo sačuvati orah na Trgu dr. Ante Starčevića?

Na Trgu dr. Ante Starčevića u Širokom Brijegu već gotovo jedno stoljeće stoji stari orah, veličanstveno stablo koje nadživljava generacije i mijene grada. U sklopu planiranog uređenja trga razmatra se njegovo uklanjanje. Međutim, takva bi odluka značila nepovratan gubitak, ne samo za okoliš i klimu, nego i za identitet grada i kvalitetu života njegovih stanovnika.

Stari orah nije tek estetski element u prostoru, on je živo srce trga i prirodni saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. U doba sve učestalijih toplinskih valova, smanjene kvalitete zraka i ubrzane betonizacije, važno je razumjeti da velika stabla imaju funkciju koju nove sadnice ne mogu nadomjestiti desetljećima. Odrasli orah godišnje apsorbira i do 50 kilograma ugljikova(IV)oksida, proizvodi kisik za više osoba, hladi prostor za nekoliko stupnjeva i filtrira zrak od prašine i štetnih čestica.

U urbanim sredinama stabla poput ovog oraha imaju ključnu ulogu u očuvanju mikroklime, ublažavanju temperaturnih ekstrema, zadržavanju vlage i sprječavanju erozije tla. Osim toga, dokazano je da boravak u zelenim zonama smanjuje stres, poboljšava koncentraciju, smanjuje agresivnost i općenito doprinosi javnom zdravlju.

Široki Brijeg se nalazi u podneblju hercegovačkog krša, gdje su ljeta iznimno vruća, tla plitka, a vegetacija već prirodno oskudna. Svako zdravo stablo u takvom okolišu ima višestruku vrijednost, ne samo ekološku, nego i hidrološku i krajobraznu. Uklanjanjem ovog oraha dodatno bi se narušila prirodna ravnoteža i degradirala kvaliteta života u urbanom prostoru.

Ovaj orah ima i emocionalnu i društvenu vrijednost, u njegovoj sjeni generacije su prolazile, djeca čekala roditelje iz škole, stariji razmjenjivali priče, a turisti se divili njegovoj ljepoti. On nije tek stablo, on je svjedok vremena i tiha veza prošlosti, sadašnjosti i budućnosti grada.

Uređenje trga može i treba uključivati drvo kao njegov centralni element, kružna klupa, zaštita korijenskog sustava, edukativna ploča o njegovoj starosti i značaju, sve su to načini da se moderna arhitektura pomiri s prirodom. Ekološki osjetljiv prostor ne smije postati prostor pogrešnih odluka.

Pouka iz Gelbaja: Sudbina libanonskih cedrova

Slučaj iz Gelbaja zorno pokazuje što se događa kada se prema vrijednim stablima odnosi bez dovoljno pažnje. Tamo su posađena tri libanonska cedra, rijetka i iznimno vrijedna stabla, koje je s ljubavlju zasadio fra Vojislav Mikulić, dugogodišnji član širokobriješke franjevačke zajednice i zaljubljenik u prirodu.

Njegova gesta nije bila samo hortikulturni čin, nego i doprinos stvaranju trajne uspomene koja povezuje kulturu i duhovnost. Libanonski cedar (Cedrus libani) jedno je od najimpresivnijih i najdugovječnijih stabala na svijetu, poznat po svojoj postojanosti, snazi i ljepoti.

Nažalost, prilikom nedavnih građevinskih radova jedno stablo je nepovratno uništeno zbog oštećenja korijenja. Dva preostala cedra i dalje prkose vremenu, no njihova sudbina ostaje neizvjesna, jer su svi posađeni uz prometnicu koja je bila izložena dubokim zahvatima u tlo. Ukoliko stradaju i dva preostala, gubimo cijeli hortikulturni spomenik, čiji se značaj ne može nadomjestiti.
Vrijeme će pokazati jesu li i ta dva stabla pretrpjela trajna oštećenja korijenskog sustava. No šteta je već učinjena, a primjer iz Gelbaja ostaje opomena koliko su takvi gubici nepopravljivi, pogotovo ako se dogode zbog nepažnje ili neznanja.

Vrijeme za ispravnu odluku

Pozivamo gradske vlasti, projektante i sve uključene da uvaže ekološke, društvene i stručne razloge za očuvanje ovog stabla. Orah ne smije biti prepreka razvoju, upravo suprotno, treba postati simbol održivog i pametnog razvoja.

Široki Brijeg ima priliku pokazati da poštuje svoju prirodu, svoju povijest i svoje ljude. Odluka o očuvanju oraha bila bi poruka odgovornosti, razuma i ljubavi prema vlastitom gradu.”

(www.jabuka.tv)

Komentari:

  • Svaka cast profesorici, kamo srece da se profesorii cesce javljaju po pitanjima vezanima za gradska i drustvena pitanja

    • Svaka cast profesorici, nadam se da ce se kompetentni cesce javiti ali i da ce se uvaziti misljenje strucnjaka a ne gledati samo goli kratkorocni interes

    • Ovi orah su ispilali partizani 45' i posadili magnoliju.škripari došli po noći sa trimerima.vođa škripara petom napravi rupu iz džepa izvadi orah i reče : ovog niko neće pilat,ni Poncije

  • Profesorice dobro ste im sve objasnili.
    Ako vec ne znaju trebali bi sad razmisliti jel bolje da ostaje orah a ne beton.Hvala vam
    na ovom tekstu🌺😊

  • Budimo liberalni, zeleni i ekološki nastrojeni. Sklonimo Crkvu iz grba grada pošto ima pojedinaca kojima ona smeta ili nisu katolici, dok orah nikene nebi smetao pa da postavimo otah u grb grada!

    • 2.14,
      Za razbacivanje smeća imaju nadležnih koji ne rade svoj posao,a i takvih primitivnih ljudi koji razbacuje smeće po tuđim dvorištima,njivama ,riječi itd.ima mnogo i nema ih vajde prijaviti jer nađu vezu da ih se oslobodi.Nwgo treba za papirić bačenih naplatiti kaznu pa ne bi.A kako može vlasnik kuće i poslovnog prostora ne plaćati smeće!

  • Jada i bjede , od svh nepravilnost i problema u gradu vi se uhvatili starg oraha .
    Trg će prodisati kad ga se makne a posadit će se mlada i nova stabla koja koja će krasiti trg.
    Hajdemo malo povesti raspravu o bespravnim terasama od lojke bivše pivnice , pa do kafe Floresa .
    Svi bespravno uskočili na nogostup po četri metra ne može se proći pješice , pogledajte stare fotografije kako je to nekad lijepo i uredno izgledalo , a vi se skačili oraške.

    • U pravu ste što se tiče terasa gdje su izvedene na nogostupe pa ljudi nemogu prolaziti . A što se tiče starog oraha , dali ste svijesni koliko treba vremena da tako veliko stablo naraste ? Meni je 69 g. Ja ga se sjećam kad sam s mamom dolazila da mi nešto kupi . Nego dojne grane ljepo podkresati i oko njega saviti široku cijev gdje se može namontirati nekoliko metalni mrežasti sjedala za odmorit naravno ako prostor to dozvoljava

    • Dok naraste novo drvo ode ti Bogu na istinu , a i mnogi od nas.Nigdje hlada po gradu i nisu svi mladi da mogu trpit zvizdan.

Zadnje dodano

  • Banner
  • Nogomet
  • Sport

Dominacija Uzarića protiv Čerigaja, Turčinovići izbacili Rasno, Lijeva Obala prvi polufinalist

[gallery ids="778401,778391,778374,778373,778375,778376"] U prvoj utakmici večeri Malonogometne lige mjesnih zajednica Grada Širokog Brijega u srijedu…

4 sata prije
  • Vijesti

Pogledajte trenutak kad potres 8,8 po Richteru trese operacijsku salu: Liječnici nisu stali

Tim liječnika bio je usred operacije kada je grad Petropavlovsk-Kamčatski, na dalekom istoku Rusije, pogodio…

4 sata prije
  • Magazin
  • Zanimljivosti

Što je tsunami i kako nastaje: Sve što trebate znati o ovoj prirodnoj pojavi

Snažan potres magnitude 8.8 stupnjeva pogodio je poluotok Kamčatku na ruskom dalekom istoku, izazvavši tsunami…

5 sati prije
  • Film & TV
  • Zabava

“Mislio sam da sam idiot”: Potresna ispovijest Toma Cruisea o nasilnom ocu i teškom djetinjstvu

Rođen je kao Thomas Cruise Mapother IV 3. srpnja 1962. godine u Siracusama, u siromašnoj…

5 sati prije
  • Vijesti

Nakon smrti liječnice: Traži se zatvaranje ceste Foča – Sarajevo, najavljene i blokade prometnica

Nakon što je u jutrošnjoj nesreći kod Miljevine smrtno stradala 33-godišnja djevojka iz Sarajeva, a…

6 sati prije
  • Banner
  • Magazin
  • Zanimljivosti

Pljačka kod Mostara 1938.: Hrabrost Dragice Radoš spasila novac za rudare iz Širokog Brijega

Njemačke novine iz 1938. donose fascinantnu priču o spašavanju 290.000 dinara iz ruku naoružanih pljačkaša…

6 sati prije