Od Sirije do BiH, Islamska država ne posustaje

Iako su u prvom momentu napadi Islamske države u Siriju i Irak izgledali privremeno, teroristička organizacija je uspostavila kalifat i krenula se širiti.

Britanski Guardian navodi da su potezi ekstremista koji uključuju i odsijecanje glava zarobljenim strancima izazvali gnjev širom svijeta.

Ipak, nakon vojnih uspjeha u dvije nestabilne države, džihadisti su se krenuli širiti, a britanski portal na listu zemalja koje “gađa“ Islamska država upisao je i Bosnu i Hercegovinu, piše B92.

Islamska država je u Iraku nastala iz Al-Qaide, organizacije koja je opstala usprkos američkoj okupaciji Iraka i opsežnim akcijama koje su bile usmjerene ka sprečavanju aktivnosti radikalnih islamista.

Ipak, kako do toga nije došlo, džihadisti su zauzeli velike centre, dio provincije Anbar, gradove Mosul i Tikrit, a u maju ove godine je ‘pao’ i Ramadi, grad na 80 kilometara udaljenosti od Bagdada.

Istovremeno, u Siriji Islamska država samozvani kalifat je uspostavila u gradu Raki, a uključena je u borbe protiv svih strana u sirijskom građanskom ratu, protiv sirijskih pobunjenika, vladinih snaga, kurdskih milicija, čak i protiv Al-Nusre, sirijskog krila Al-Qaide.

IS je u Siriji upravo nastala iz Al-Nusre, 2013. godine kada je jedan dio priznao supremaciju lidera Islamske države u Iraku, Abu Bakra al Bagdadija.

Nakon neuspješnog pokušaja osvajanja pograničnog grada Kobane, džihadisti su se preusmjerili na Tal Abjad, međutim, lokalne snage, uz pomoć međunarodne koalicije, uspjele su da obrane grad.

Za razliku od Sirije i Iraka, gdje je IS prisutna, može se reći, godinama, pojava ekstremnog islamizma u Egiptu je relativno novijeg datuma i u vezi je sa obaranjem režima Muhameda Morsija. Radikalne grupe su 2014. godine stale pod crnu zastavu kalifata i od tada su vršile napade na egipatsku vojsku, kao i prijestolnicu Egipta, Cairo.

Država koja je gotovo pred raspadom i u kojoj džihadisti imaju najrazvijeniju mrežu je Jemen. Ipak, na teritoriji te zemlje djeluje Al-Qaida s arapskog poluotoka, a ne Islamska država, koja čeka razvoj situacije u sukobima terorista i plemena Huti, koje podržava iranska vlast, prenose Nezavisne novine.

Da Islamska država ipak širi svoju nazočnost svjedoče i nedavni napadi u Kuvajtu, kao i gradovima u Saudijskoj arabiji, Damamu i Katifu. Na meti džihadista u travnju ove godine našao se i Afganistan, međutim u toj državi djeluje jaka grupa talibana koja je nedavno upozorila IS da ne pokušavaproširiti svoje djelovanje.

Na listi država koje su u opasnosti našla se i Libija, gdje djeluje Ansar al-Šarija, jedna od najvećih militantnih grupa u zemlji, koja se sumnjiči za ubojstvo američkog veleposlanika u Libiji 2012. kao i za napade u Bengaziju, Sabrati i Sirtu.

Poseban problem predstavlja Tunis. Jedna od najpopularnijih turističkih destinacija nije u mogućnosti osigurati granicu s Libijom, odakle nadiru džihadisti, što je kao rezultat donijelo napade na muzej Bardo i nedavni masakr na plaži u ljetovalištu Sus.

Guardian kao nove mete za razvoj Islamske države navode rusku državu Dagestan, gdje je navodno uspostavljen “Vilajet Dagestan“. Grupa džihadista, koja je nekada pripadala “Kavkaskom emiratu“ koji se smatra odgovornim za terorističke napade u Moskvi 2010. godine.

Ipak, područje koje je najveća nepoznanica prema i “bure baruta“ je Bosna i Hercegovina, gdje je Islamska država nedavno počela s regrutiranjem mladih, siromašnih i nezaposlenih. U fokusu je stanovništvo BiH, a popularnosti Islamske države na ovom području doprinijelo je i nedavno objavljivanje video snimaka u kom džihadisti pozivaju na pridruživanje organizaciji i terorističke akcije.

(B92)