Autocesta ima pozitivn uticaj i na neproizvodne gospodarske grane, kao što je turizam, a posljedično tome dolazi i do povećanja u maloprodaji, ugostiteljstvu i mnogim drugim oblastima.
Javni radovi, kao što je izgradnja autocesta, prilika su za sve države, posebno one u razvoju, kakva je BiH, da osiguraju ubrzan ekonomski rast i zaposle odjednom veći broj ljudi, piše Oslobođenje.
Tu tvrdnju, koju već godinama slušamo, dokazuje i konkretna “matematika”, koja kaže da autocesta od jedne uložene marke pravi tri.
Kad zbrojimo sve efekte, koje stvara izgradnja infrastrukturnih projekata poput autocesta, a oni se mogu razvrstati u izravne, neizravne i efekte dohotka, dolazimo do toga da jedna KM novih investicija proizvodi 2,94 KM efekta na ekonomiju BiH. Ako imate investicije na godišnjoj razini od, recimo, 500 milijuna maraka, to vam daje blizu milijardu i 500 milijuna maraka efekta na ekonomiju, pojasnio je direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu Muamer Halilbašić.
Posebno je naglasio da se u ovom slučaju radi o kratkoročnim efektima, koji traju samo za vrijeme realizacije projekta, odnosno same gradnje.
Dugoročni efekti podrazumijevaju rast tvrtki koje koriste autocestu.
Naime, zahvaljujući suvremenoj prometnici smanjuju se troškovi transporta, tvrtke postaju konkurentnije, što omogućuje njihov brži razvoj, ali i rat ekonomije jedne države u cjelini. Također, autocesta ima pozitivn uticaj i na neproizvodne gospodarske grane, kao što je turizam, a posljedično tome, sa većim priljevom turista, dolazi i do povećanja u maloprodaji, ugostiteljstvu i mnogim drugim oblastima.
Građevinarstvo je, prema mnogim istraživanjima, gospodarska grana koja za sobom “vuče” razvoj najvećeg broja industrijkih grana.
Da bi jedno gradilište nesmetano funkcioniralo, potreban je angažman industrije građevinskih materijala, poput cementa, kamena, armature…, ali i brojnih drugih poput industrije prehrambenih proizvoda i slično.
Prema riječima direktora JP Autoceste FBiH Adnana Terzića, svako radno mjesto na gradilištu zapošljava još četiri radnika u pratećim industrijskim granama.
Prema istraživanju kojeg smo radili, 80 posto onoga što situiramo, odnosno novca kojeg plaćamo izvođačima radova, ostaje u BiH. Mi smo planirali da u tijeku ove godine, samo u izvođenje radova, uložimo 460 milijuna maraka, istakao je Terzić.
Treba napomenuti kako i investiranje u infrastrukturu ima svoja ograničenja. Kako je napomenuo Halilbašić, s obzirom na to da se infrastrukturni projekti financiraju najvećim dijelom iz kredita, visina ulaganja u ovu oblast ne bi trebala prelaziti 3,5 posto bruto društvenog proizvoda. U protivnom, državi prijeti opasnost od prezaduživanja.
(www.jabuka.tv)
Država isto što i Zvijer