Obljetnica pada Vukovara

Pod geslom ‘Vukovaru, ime sveto’ u tom se gradu obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 21. obljetnica stradanja Vukovara u srpskoj agresiji. Na obiljažavanje obljetnice pozvani su i generali Ante Gotovina i Mladen Markač, a jutros je ondje došao Markač.

General Mladen Markač jutros je stigao u Vukovar gdje će prisustvovati komemorativnim skupovima i Koloni sjećanja. U Vukovaru je i predsjednik RH Ivo Josipović, predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko i drugi dužnosnici, predstavnici lokalnih vlasti, stranaka i udruga.

Prigodan program započinje okupljanjem sudionika obilježavanja u dvorištu vukovarske bolnice. Nakon kratkog komemorativnog programa, sudionici obilježavanja poći će, predvođeni hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata grada Vukovara i ostalim braniteljima grada, u hodnji, u Koloni sjećanja, gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.

Molitvu za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u agresiji na Vukovar na groblju će moliti đakovački i osječki nadbiskup mons. Marin Srakić, a misu će predvoditi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Alessandro D’Errico. U organizaciji Udruge ratnika Hrvatskog obrambenog rata, na Bogdanovačkoj cesti, kod budućeg Doma ratnika koji ta udruga namjerava graditi, upriličit će se otkrivanje spomenika “Otac i sin” u spomen na vukovarske branitelje Petra Kačića, poginulog u obrani vukovarske gradske četvrti Sajmište i njegovog sina, Igora Kačića, ubijenog na Ovčari.

Projektom “Svjetlosna rijeka sjećanja”, autora Željka Kovačića, u sklopu kojega će se u Dunav, kod Dvorca Eltz, pustiti upaljeni lampioni, odat će se počast nestalim braniteljima i civilima Vukovara, za čijom sudbinom se još uvijek traga.

Grad-heroj

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza, a završila je 18. studenoga 1991. slomom obrane grada koji je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu. Po podatcima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada poginule su 1624 osobe, a ranjeno ih je više od 2500. U srpske koncetracijske logore odvedeno je oko pet tisuća zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće Hrvata i ostalih nesrba.

[youtube id=”vvuH8HUiLo4″ width=”600″ height=”350″]

Na popisu zatočenih i nestalih osoba u Domovinskom ratu iz Vukovarsko-srijemske županije još je 436 hrvatskih branitelja i civila od kojih se većini svaki trag gubi upravo u Vukovaru 1991. godine. Po podatcima kojima raspolaže vukovarski Područni centar Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, na širem području Vukovara do danas su ekshumirane 1232 žrtve agresije od kojih 938 iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju, 200 na Ovčari, a ostale u drugim dijelovima Vukovara i okolnim mjestima.

Gotovo tromjesečna opsada grada te svakodnevna izloženost topničkim napadima JNA i srpskih paravojnih postrojba kojih nije bila pošteđena ni vukovarska bolnica iako je na njoj bio vidljiv znak Crvenoga križa prouzorčile su, osim ljudskih žrtava, i golemu štetu koja je u Vukovaru procijenjena na 9,5 milijarda kuna, od čega se na gospodarstvo odnosi 4,6 milijarda, na gospodarsku infrastrukturu 2,3 milijarde, a na privatnu imovinu 2,6 milijarda kuna. Oko 60 posto zgrada u ratu potpuno je uništeno, a više od 30 posto ih je oštećeno.

Uništene su ili oštećene 13.852 stambene jedinice, od čega 8272 obiteljske kuće te 552 zgrade s 5580 stanova. U odnosu prema broju stambenih jedinica prije rata, tijekom agresije uništeno ih je ili oštećeno više od 90 posto. Njih 75 posto bilo je svrstano u četvrtu, petu i šestu kategoriju oštećenja.

Masakr na Ovčari

Po podacima vukovarske bolnice, iz te zdravstvene ustanove 19. studenoga, dan nakon što je 18. studenoga slomljena obrana grada, odvedena je najmanje 261 osoba. Posmrtni ostaci 200 osoba ekshumirani su na Ovčari dok se za preostalima još uvijek traga.

Za 264 ubojstva na Ovčari 1991. trojici srpskih zločinaca izrečena je kazna od ukupno 25 godina zatvora. Presude Mili Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću razočarale su i iznenadile mnoge. Haški sud osudio je Mrkšića na 20, Šljivančanina na pet godina zatvora, dok je Radić dobio oslobađajuću presudu. Tužiteljstvo je, podsjetimo, tražilo doživotne zatvorske kazne.

Trojica bivših pripadnika JNA bila su optužena za masovni pokolj počinjen na Ovčari 20. studenoga 1991., nakon pada Vukovara. Optužbe su se odnosile na zatočenje, mučenje i ubojstvo više od 260 ranjenika, bolesnika i civila iz vukovarske bolnice. Bitka za Vukovar je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu, a najveći organizirani i masovni zločin dogodio se upravo nad ljudima iz vukovarske bolnice.

Mrkšić je osuđen na 20 godina za kazneno djelo pomaganja ubojstava, mučenja i okrutnog postupanja. Pet godina zatvora Šljivančanin je dobio za kazneno djelo pomaganja mučenja i okrutnog postupanja prema zarobljenicima na Ovčari. Radić je oslobođen jer nije dokazano da je bio na mjestu pokolja.

Prvostupanjsko Vijeće Haškog suda ustvrdilo da na Ovčari nisu ubijeni civili, nego da je riječ o ratnim zarobljenicima dovedenima iz vukovarske bolnice. Stoga su optuženi oslobođeni optužbe da su izravno odgovorni za pokolj te su odbačene optužbe za zločine protiv humanosti.

Uz sve navedeno sud je je odbacio dijelove optužnice koje govore da su optuženi bili uključeni u zajednički zločinački pothvat. ‘Nema izravnog dokaza koji to potvrđuje. Iako bi, na temelju nepotpunog razumijevanja nekih događaja iz 20/21. studenoga 1991. i nekih izoliranih dijelova dokaza, to moglo biti sugerirano, Vijeće nije pronašlo dokaze koji ustanovljuju da su se tri optuženika, ili bilo koji od njih, udružila u zločinački pothvat za izvršenje djela navedenih u optužnici’, pročitao je iz sažetka presude predsjedavajući sudskog vijeća Kevin Parker.

Obljetnica žrtve Škabrnje

U nedjelju se obilježava i 21. obljetnica stradanja Škabrnje na sam dan stradanja Škabrnje, 18. studenog započinje okupljanjem izaslanstava u 10 sati u zgradi općine, a u 10,30 sati bit će položeni vijenci na Spomen-obilježju masovne grobnice. Zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodit će svetu misu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Središnja komemorativna svečanost na Trgu dr. Franje Tuđmana počinje u 12 sati, nakon koje će se Kolona sjećanja krenuti prema središnjem križu i Spomen-obilježju za sve poginule u Domovinskome ratu na mjesnom groblju sv. Luke u Škabrnji gdje će u spomen na stradale biti položeni vijenci. Komemoraciji će, uz obitelji stradalih, nazočiti potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke te drugi dužnosnici i predstavnici lokalnih vlasti, stranaka i udruga. (Dnevnik.hr)

(www.jabuka.tv)