Obitelj iz Tomislavgrada otkriva prednosti školskog sustava u Švicarskoj i života u Bernu

Angelina Filipović (39) živi u Bernu s suprugom Marijom i dvoje djece. Kći Marina ima 12, a sin Antonio 10 godina. U Švicarsku se doselila 2004. godine nakon što je u Hrvatskoj završila Ekonomski fakultet.

Njezin suprug Mario je sa 13 godina došao sa roditeljima u Bern te se dalje tu školovao. Završio je automehaničarski zanat i radi kao servis tehničar u firmi Schindler. Angelina radi u jednoj firmi koja se bavi proizvodnjom slušnih aparatića, pišu 24sata.hr.

Portal Tomislavcity.com napomenuo je da je riječ o duvanjskoj iseljeničkoj obitelji. Naime, Mario je rođen u Crvenicama, a Angelina u Bukovici (r. Čuić)

Kako su joj djeca rođena u Švicarskoj i tamo pohađaju osnovnu školu ispričala nam je kako izgleda tamošnje osnovnoškolsko školovanje.

Djeca u Švicarskoj polaze sa pet godina u obavezni dječji vrtić koji traje dvije godine. Sa sedam god polaze u 1. razred osnovne škole. Osnovna škola ima devet razreda. Postoji i 10. razred za djecu kojima je još potrebna godina školovanja jer iz nekog razloga nisu još spremni za zanat.

Djeca moraju sama tražiti mjesto tj. poduzeće, firmu gdje ce raditi zanatsku školu. Primjerice ako dijete želi biti automehaničar, mora sam naći garažu koja traži učenike za izobrazbu. Naravno, ona mora biti ovlaštena da obučava učenike,a ovlaštenje dobije od države kad ispuni zadane uvjete. Dalje, dijete ide sljedeće četiri godine samo jedan dan u tjednu u školu, ostale dane radi u firmi koja ga je primila.

Za to vrijeme učenik dobiva i učeničku plaću.

Prve dvije god je to 500 CHF, a druge dvije 800. Treba naglasiti da je Švicarskoj sustav obrazovanja zanatlija prilično uspješan i po različitim studijama  švicarske su zanatlije konkurentni po cijelom svijetu. Trenutno je jako omiljeno dalje obrazovanje po različitim privatnim školama u odrasloj dobi, ili daljnje usavršavanje u struci, koje često firma financira, ili potpuno nova izobrazba. Tako da ako netko završi zanat, ne znači da ce cijeli život ostati na toj razini. Većinom i ne ostanu, nego se konstantno dalje obrazuju, priča nam Angelina.

“Sve dobiju, moramo kupit samo torbu”

U gimnaziju koja traje četiri godine idu djeca koja imaju dobre ocjene. Angelina nije sigurna koji prosjek moraju imati, ali najvažnija su tri predmeta – matematika, njemački i francuski.

Nastava inače počinje u 8: 20 sati. Ako djeca imaju predsat onda u 7 :30. Traje do 11:50 sati. Djeca dolaze kući na ručak i idu opet popodne u školu. Popodne škola traje od 14:45 do 15:20. To su većinom dva sata, iako što je veći razred povećava se i broj sati tjedno. Tako moja kći Marina četvrtkom ujutro ima pet sati, a popodne tri. Odmor imaju između svakog sata traje 5 min i imaju dva velika odmora, jedan jutarnji i jedan popodnevni. Mislim da traju 20 minuta, govori nam Angelina.

Djeca u kantonu Bern, što spada pod njemačko govorno područje počinju učit francuski u 3., a engleski u 5. razredu. Sve to zavisi od kantona do kantona, odnosno blizine francusko/talijanskih kantona…

Većina djece u slobodno vrijeme trenira neki sport ili svira neki instrument. Imaju oko tri sata tjelesnoga tjedno.

Djeca svake godine dobivaju sve školske potrepštine od škole. Mi moramo kupit samo torbu. Izlete s djecom roditelji plaćaju, ali to je za švicarske uvjete zaista nešto simbolično kaže.

U osnovnim školama, ističe, nema kantina, djeca idu kući na ručak. Ponesu užinu koju jedu na velikom odmoru.

Djeca čiji roditelji rade i nisu u podne kod kuće imaju mogućnost ručati u Dnevnoj školi i poslije škole ostati tu dok roditelji ne dođu. To se zove Tagesschule i to se plaća po satu.Možda malo nezgodno je to da djeca idu kući na ručak, pa se opet vraćaju u školu, pogotovo za djecu koja ne žive u blizini škole. Moji na sreću imaju 5 min do škole, objašnjava nam Angelina.

Učitelji s djecom na biciklima upoznaju kraj u kojem žive

Osnovna škola u Švicarskoj je, smatra naša sugovornica, slična Hrvatskoj, osim što u Švicarskoj djeca nemaju više od pola sata tjedno domaću zadaću.

Većina se obavlja u školi, a samo imaju srijedu popodne slobodno, sve ostale dane imaju popodne školu. To nije svugdje isto, zavisi i od kantona i od škola kako ce lekcije rasporediti. Imaju svu isti nastavni plan, ali imaju slobodu kako ce napravit raspored sati. Neka djeca idu tri puta u 7:30 u školu, ali zato petak popodne imaju slobodno.
U Švicarskoj u 4. razredu djeca idu na petodnevni izlet u brda ljeti, a u 6.razredu pojedini idu i pet dana na skijanje. Roditelji plate simboličnih 150 CHF. Često učitelji sa djecom imaju i sportske aktivnosti poput vožnje biciklom od npr. 20 kilometara da bi djeca upoznala općinu gdje žive. Svake god se također održava i sportski dan, sa različitim disciplinama i pobjednik dobiva kino bon, a drugoplasirani bon za kupit knjigu, priča nam Angelina.

Uveden novi nastavni plan

Prošle godine su uveli novi nastavni Plan 21 (Lehrplan 21) – obrazovna reforma kojoj je cilj uskladiti sve programe kantona i poboljšati obrazovanje u svim kantonima.
Ovo je prvi puta da će postojati jedinstveni nastavni plan i program za cijelu Švicarsku Konfederaciju. Do ovoga plana kantoni su izrađivali svoje planove. Obrađivalo se nerijetko i različito gradivo u pojedinim razredima. Korišteni su čak različiti nazivi za određene razine obrazovanja.

Angelina tvrdi da se u školama ne primjećuje toliko razlika između imućnijih i manje imućnih.

Prije se ta razlika može primijetiti između Švicaraca i stranaca. Stranci vole nositi poznate marke i brendove dok Švicarci možda i više plate odjeću, ali ona mora prvenstveno biti funkcionalna. Tako odijevaju i svoju djecu, objašnjava Angelina.

Ona se s obitelji trenutno ne planira vratiti u Hrvatsku, iako posjećuju roditelje i obitelj tri puta godišnje i jako su vezani za domovinu. Bitno im je, kaže nam, da im djeca znaju odakle potječu i da dobro govore svoj maternji jezik.

(www.jabuka.tv)