Obilježena 73. obljetnica stradanja nedužnih civila na Šarića Dabilu

Okupljanjem brojnih vjernika kod spomen obilježja na Šarića Dabilu ove nedjelje obilježena je 73. obljetnica pokolja civila u kojem su četnici na području Širokog Brijega, Posušja i Rame, početkom listopada 1942. godine, pobili i masakrirali gotovo 2.000 nedužnih civila, piše Izbicno.info

Tih kobnih dana listopada nekoliko tisuća četnika, uz “blagoslov” talijanske vojske, kreću u osvetnički pokolj iz smjera istočne Hercegovine preko Goranaca, Bogodola, Dabila i Rakitna prema Blidinju i Risovcu, gdje se dijele u dvije skupine od kojih jedna odlazi prema Doljanima dok druga grupa kreće prema Rami gdje čine najveći pokolj civila.

Odabrani krvnici na područje Dabila stižu 6. listopada u zvjerski pohod na sve živo što pronađu, dok ostala skupina, drugoga dana, pali kuće i staje te ubija preostale civile koji su im se našli na putu. Gotovo svi stradali ubijeni su u obavljanju svojih svakodnevnih poslova o čemu svjedoče mjesta pronalaska njihovih unakaženih tijela.

Samo na jednom mjestu četnici masakriraju trojicu braće Šarić-Džanić, dok četvrtog brata ubijaju sutradan na Risovcu. Potresna su i brojna ostala svjedočanstva koja su se tih dana dogodila na ovom području.

Sveti misu predvodio je župnik župe sv. Ante, u Sutini-Rakitno, don Slaven Ćorić. “Snaga vjere pravog kršćanina je u oprostu i molitvi, a nikako u osveti”” istaknuo je župnik don Slaven Ćorić, te još jednom ukazao na značaj spomena na sve nedužne žrtve ovog pokolja, prenosi portal Izbicno.info

Spomen obilježje žrtvama pokolja s ovog područja izgrađeno je 2001. godine, a obljetnica spomena obilježava se prve nedjelje iza sv. Mihovila. Ukupno 28 imena žrtava uklesanih u spomen ploču od kojih najviše iz obitelji Šarića, potom Perko, Karačić, Mihalj i Raspudić bili su redom civili, mještani i nomadi, od kojih je najviše stradalo na licu mjesta, dok su pojedine četnici odveli u nepoznatom smjeru i pogubili pa im se ni do danas ne zna ni za kakav trag.

Već nekoliko posljednjih godina skupina mještana, koje slobodno možemo nazvati čuvarima tradicije, ulažu značajan doprinos u cjelokupnoj organizaciji kao i u organizaciji ugodnog druženja nakon sv. mise. Ne žele posebno isticanje njihovih imena već samo ističu želju za pojavom i svih ostalih žitelja, bivših i sadašnjih, povezanih s ovim krajem i prigodnim okupljanjem.

(www.jabuka.tv)