O čemu ovisi hoće li beba biti ljevak ili dešnjak

Vaše oči, vaš glas, partnerov nos… puno je osobina koje djeca nasljeđuju od svojih roditelja. No, novo istraživanje otkrilo je da je pitanje ‘hoće li dijete biti ljevak ili dešnjak’ malo kompliciranije od drugih nasljednih faktora. U stvari, dominantna ruka može potjecati iz dijela tijela koji znanstvenici nisu očekivali.

Teorija o dominantnoj ruci proizlazi iz razlika u genskoj aktivnosti desne i lijeve polutke mozga. Ova sklonost se javlja puno prije rođenja. Već osamdesetih godina ultrazvuci su mogli odrediti miče li beba više desnu ili lijevu ruku.

I do 13. tjedna trudnoće, bebe već imaju preferenciju, vole li sisati desni ili lijevi palac. Znanstvenici sa Sveučilišta Ruhr Bochum u Njemačkoj odlučili su kopati dublje. Otkrili su da su pokreti ruku pokrenuti u mozgu (specifičnije, u motornom korteksu), ali su i shvatili da se dio mozga ne bi razvio dovoljno ne bi li fetus već bio ljevak ili dešnjak u prvom i drugom tromjesečju.

Njihovo objašnjenje je da je mozak u mogućnosti pokrenuti naše tijelo ‘slanjem naredbe’ do leđne moždine. U ranoj trudnoći, bebin motorni korteks nije još povezan s leđne moždinom. No, beba već ima dominantniju ručicu, piše Klokaonica.hr.

Zaključak: Desna ili lijeva dominantna ruka potječe iz leđne moždine te je kasnije povezana s mozgom. Znanstvenici su promatrali ponašanje fetusa između 8. i 12. tjedna trudnoće kako bi došli do ove teorije te su analizirali segmente leđne moždine koji kontroliraju pokrete ruku i nogu.

(www.jabuka.tv)