O celijakiji u Širokom Brijegu: Potrebno je prosječno čak 11 godina da se postavi dijagnoza

Znanstveno-stručno predavanje otvoreno za javnost pod temom: ”Dijagnoza – celijakija” održano je u četvrtak navečer u punoj dvorani kina Borak u Širokom Brijegu.

Organizatori ovog skupa bili su Dom zdravlja Široki Brijeg, Udruga oboljelih od celijakije ”Gluten free” HNŽ i Komora liječnika/doktora medicine ŽZH.

Znanstveno-stručno predavanje otvorio je ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Županije Zapadnohercegovačke Tomislav Pejić koji je pohvalio organizatore i naglasio da će njegovo ministarstvo i Vlada ŽZH uvijek podržati ovakve hvalevrijedne inicijative i predavanja.

Bolest tisuću lica

Celijakija je kronična, sustavna autoimuna bolest koja se javlja u genetski predisponiranih osoba. Uslijed patofiziološke reakcije na gluten nastaje tzv. enteropatija – upala i oštećenje sluznice tankog crijeva – stoga je drugi naziv za bolest glutenska enteropatija.

Jedan od osam predavanja bio je i gastroenterolog doc. dr. sc. Emil Babić, voditelj kliničkog odjela za gastroenterohepatologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, govorio je na temu ”Patogeneza i klinička slika celijakije”.

Govorit ću o kliničkoj prezentaciji i razno raznim kliničkim simptomima, pojavama itd.. Velika je razlika simptoma u djetinjstvu i starijoj životnoj dobi i upravo će naglasak biti na tome da naši obiteljski liječnici i opća populacija budu u stanju prepoznati celijakiju i uputiti pacijente gdje treba, kazao je dr. Babić za portal Jabuka.tv.

Mnogi celijakiju smatraju bolešću modernog doba s obzirom da se u posljednjih nekoliko godina sve više govori o njoj te je bezglutenska hrana sve prisutnija u trgovinama. No, naš sugovornik ističe da celijakija postoji odavno.

Svijest o celijakiji je jako niska

Celijaka je postojala uvijek. Međutim, istina je da smo mi promijenili svoj način života; sve više koristimo gluten u prehrani, a sve je više autoimunih bolesti. S obzirom da je celijakija autoimuna bolest – ima sve više i više oboljelih. Ona je uvijek postojala, samo nije bila tolika svijest o postavljanju te dijagnoze. I dan danas je ta svijest niska. Potrebno je prosječno čak 11 godina da se postavi dijagnoza.

Prema podatcima jedne američke studije, čak 80 posto oboljelih od celijakije uopće nije prepoznato. Vode se kao neke funkcionalne bolesti, sindrom iritabilnog crijeva i slično, a u biti je u podlozi celijakija. Dobro je da radimo ovakve simpozije, da osvjestimo ljude jer je celijakija uvijek bila tu i tu smo da je detektiramo i krenemo je liječiti, objašnjava docent Babić za portal Jabuka.tv.

Celikaja pogađa oko 1 posto osoba na svijetu, a epidemiološki podaci pokazuju da učestalost posljednjih godina dodatno raste.

Morate znati da se samo manji broj tipično klinički prezentira. Mi za do 70-80 posto ljudi uopće i ne znamo da imaju celijakiju i to je taj problem. Tako da su to zaista velike brojke jer samo je na našim područjima nekoliko tisuća oboljelih i zato radimo ovakve simpozije kako bi se ljudi dodatno osvijestili, zaključio je u izjavi za portal Jabuka.tv gastroenterolog doc. dr. sc. Emil Babić.

Predavači:

• Doc. dr. sc. Emil Babić – Tema: Patogeneza i klinička slika celijakije
• Doc. dr. sc. Maja Karin – Tema: Dijagnoza i terapija celijakije
• Mag. nutr. Nevena Pandža – Tema: Bezglutenska prehrana i rizik malnutricije
• Mr. sc. Milena Oreč – Tema: Celijakija u dječjoj dobi
• Dr. sc. Marija Šandrk Beslać – Tema: Endokrinološki aspekti celijakije
• Spec. klin. psih. Ivana Galić Granić – Tema: Utjecaj celijakije na život djeteta i obitelji
• Jagoda Šimić (ZZO ŽZH) – Pravo na sufinanciranje bezglutenskih namirnica
• Iskustvo člana Udruge ”Gluten free” – Od sumnje do dijagnoze

(www.jabuka.tv)