Novina na Filozofskom fakultetu – otvara se smjer logopedija

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru planira otvoriti novi smjer koji bi se odnosio na edukacijsko-rehabilitacijske znanosti. Saznajemo kako bi to mogla biti logopedija. Novina je i to da će se studiji koji su se studirali dvopredmetno moći studirati jednopredmetno.

“Prošle godine otvorili smo dva nova smjera – bibliotekarstvo i informatologiju koji se mogu studirati jednopredmetno i dvopredmetno. Osim toga, na prošloj sjednici fakultetskog vijeća donijeli smo odluku da će studij stranih jezika, njemačkog i engleskog, osim što se studiraju dvopredmetno, moći studirati i jednopredmetno”, kazala je dekanica Filozofskog fakulteta Slavica Juka u razgovoru za Pogled.ba.

“Da bismo ispunili želje naših kandidata, a što nam Bolonja i omogućuje, trebamo uz one negativne strane Bolonje o kojima se vrlo često priča, istaknuti i pozitivne strane što nam omogućuje bolonjski proces, a to je ta fleksibilnost i usklađivanje nastavnih planova i programa i njihovo osuvremenjivanje i odgovaranje zahtjevima ne samo tržišta nego interesu naših kandidata, naših budućih studenata. Isto tako, studij novinarstva koji se studirao jednopredmetno koncipirali smo tako da će se moći studirati dvopredmetno kao i svaki drugi studij. Oni ambiciozniji će moći svoje znanje upotpuniti kroz mnoge studije, primjerice novinarstvo i hrvatski jezik, engleski ili čak latinski, itd.

Osim toga postoji još ideja. U izradi su značajni elaborati koji bi se odnosili na edukacijsko-rehabilitacijske znanosti. Međutim, ta aktivnost je u tijeku i zbog toga o njoj ne bismo detaljnije govorili, dok ne privedemo taj koncept kraju”, kazala je Juka.

Fakultet s najviše studenata na Sveučilištu

Fakultet koji privlači najviše studenata na Sveučilištu u Mostaru, na kojem redovito testira znanje više od 3000 studenata, zajedno s dislociranim studijima u središnjoj Bosni i Posavini, ima oko 5000 studenata u ukupnom broju. Četrdeset različitih programa realizira se kroz 13 studija, u različitim programima, različitim kombinacijama na preddiplomskim i diplomskim, kao na poslijediplomskim i doktorskim studijima, a i studij cjeloživotnog obrazovanja.

“Posebno je važno istaknuti da su to i humanističke i društvene znanosti, od ove godine je novina što su tu informacijske znanosti, kao dio društvenih znanosti, za nas vrlo značajni studij informatologije i studij bibliotekarstva. Iz priloženog se vidi da uvijek uvodimo nešto novo, što ne činimo zato što nam se to hoće nego je to naša zadaća. To je zahtjev vremena i uvjeta u kojima živimo. Dakle, prepoznajemo zahtjeve tržišta, prepoznajemo interese naših kandidata i prepoznajemo interese vremena u kojem mi živimo, pa zbog toga mislimo da su ovi informacijski studiji od vrlo važnog značenja, pri tome ne zaboravljamo ni one naše humanističke znanosti bez kojih se ne može pisati ni tumačiti ni kultura niti civilizacija, ona koja su za nas relevantna, pa su to, uz ostale, studiji povijesti umjetnosti i arheologija i latinski jezik. Naravno, uz studij kroatistike, to je nešto bez čega jedan filozofski fakultet ne može, bez čega ne može jedna civilizacija i bez čega ne može jedna sredina, na koncu, bez čega bi jedan narod teško mogao razumjeti svoju sadašnjost, valorizirati svoju prošlost i prihvatiti svoju budućnost”, objasnila je Juka.

O odnosu sa županijskim vlastima i novom zakonu o obrazovanju

“Najlakše je kritizirati. Ne želim ništa kritizirati, možda bi se o tome moglo bolje čuti iz Rektorata, ali kao dekanica i članica Senata mogu reći da su se naše županije našle u jako teškim situacijama. Nisu one pisale niti zahtijevale globalizacijske procese u kojima su se našle, samo je pitanje u tome koliko se tko snalazi. Osobno znam da ovo pitanje nije riješeno na odgovarajući način, barem kad je u pitanju jedan od članova, dakle Filozofski fakultet, a i Sveučilište. Međutim, znam da se ulažu ogromni napori i da postoji želja, samo se još čeka na realizaciju.

Što se tiče novog zakona o obrazovanju, Okvirni zakon o visokom obrazovanju je već ranije donesen, prema tome županije su bile dužne donijeti zakone koji su u skladu s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju. Istina, na našem sveučilištu nije postojalo bezakonje. Dakle, ništa nije rađeno protuzakonito nego se postupalo u skladu s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju i u skladu s važećim zakonom koji je dosada postojao. Županijski Zakon o visokom obrazovanju koji je donijela Hercegovačko-neretvanska županija u svakom slučaju upotpunjuje normativna struktura visokog obrazovanja jer naši osnivači, Zapadnohercegovačka, Srednjobosanska i ostale županije, već su ranije donijeli te zakone, pa nam je od posebne važnosti i drago nam je da je to donio i HNŽ”, dodala je dekanica Slavica Juka.

Ove godine upisano 260 studenata iz Hrvatske

Ove akademske godine u Mostar je stiglo jako puno studenata iz Hrvatske. Dekanicu Juka pitali smo za komentar o stranim studentima. “To je samo znak da je otvorenost nešto čemu svi trebamo težiti. Meni je drago i trudit ćemo se i dalje biti privlačni i ostati još privlačniji za sve naše potencijalne studente”, odgovorila je. “U Posavini, u Orašju na našim studijima je više od 50 posto studenata iz Republike Hrvatske. Nadamo se da ćemo i dalje biti atraktivni i da ćemo nuditi zanimljive nastavne sadržaje, nastavne programe, ali osim toga, što je još važnije, nudit ćemo jedan drukčiji odnos nastavnika i asistenta prema studentu, jer trebamo izgrađivati svijest da smo mi tu zbog studenata, a nisu studenti zbog nas. I jedino u tom zajedništvu i razumijevanju i u tom duhu ćemo ići naprijed, naravno, ne mijenjajući svoje uloge”, kazala je Slavica Juka.

(pogled.ba | jabuka.tv foto)