Novim zakonom političari ''izgurali'' Uskrs iz blagdana!?

SDP-ovac Denis Bećirović, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, uputio je 25. studenoga u parlamentarnu proceduru novi prijedlog zakona o državnim i vjerskim praznicima.

Ovaj zakon, već sada je jasno, neće proći jer je u njemu kao državni praznik naveden 25. studenoga kao Dan državnosti BiH, što je sporno za srpske i hrvatske zastupnike.

Predložen je kao državni praznik i 1. ožujka, odnosno Dan neovisnosti BiH, a sporan za predstavnike iz RS-a jest i 11. srpnja, Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

U novi zakon uključeni su i vjerski blagdani, koji sa sobom nose pet slobodnih dana godišnje za sve vjerske skupine. Ono što je zanimljivo kada su u pitanju vjerski blagdani jest da među katoličkim vjerskim blagdanima nema Uskrsa.

Naime, katolički vjerski blagdani za koje se dobiva jedan slobodan dan jesu Bogojavljenje, Tijelovo, Velika Gospa, Svi sveti i Božić, dok je Uskrs izbačen jer pada u nedjelju?!

Na upit zašto je Uskrs nestao, šef ureda Denisa Bećirovića Damir Porobić kazao nam je kako je i za njihov ured bilo čudno da se Uskrs ne stavlja među vjerske blagdane, ali kako je Bećirović u svoj prijedlog zakona uvrstio praznike koje je Vijeće ministara BiH usuglasilo s vjerskim zajednicama.

Kako ništa nije sporno, kazao je i generalni tajnik Biskupske konferencije BiH monsinjor Ivo Tomašević koji objašnjava kako su ovi blagdani izvedeni iz Temeljnog ugovora između Svete Stolice i BiH, a da Uskrs pada u nedjelju te kako je samim tim neradni.

Tomašević pojašnjava kako je cilj Crkve osigurati vjernicima da imaju slobodan dan kako bi otišli na svetu misu, a ne kako bi bili oslobođeni od rada, te da se stoga išlo logikom da se osiguraju neradni dani na velike blagdane, a da uskrsni ponedjeljak koji nije velika svetkovina bude radni dan.

Pravoslavni vjernici, ako ovaj zakon prođe, imali bi, za razliku od katoličkih, slobodan dan na uskrsni ponedjeljak jer je među pravoslavne vjerske blagdane uvršten Vaskrs.

Osim Vaskrsa pravoslavni vjerski blagdani su Veliki petak, Božić, Duhovi i Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan. Muslimanski vjerski blagdani su muslimanska nova godina, Dan rođenja Muhameda, Kurban Bajram i Ramazanski bajram za koji će vjernici dobiti dva neradna dana.

Državni zastupnik Mate Franjičević (HDZ BiH) kaže da je ovaj zakon epilog SDP-ovog dosadašnjeg rada, ali kako ne želi komentirati isti dok ga ne iščita. Zakon je poslan u redovitu proceduru i moći će se na njega djelovati amandmanski, no pitanje je hoće li to biti moguće jer njegova suština ne odgovara velikom broju zastupnika u državnom Parlamentu.

Za državnu zastupnicu Dušanku Majkić (SNSD) ovaj prijedlog zakona je licemjeran jer prije predlaganja zakona nije konzultiran nitko od drugih naroda, iako se na njih zakon odnosi.

Ovo je po njoj samo oličenje toga kako Bošnjaci zamišljaju što bi trebali biti pravoslavni i katolički blagdani.

”Bećirović se stavlja u ulogu onoga tko zna što bi drugi narodi trebali slaviti. Nevjerojatna je njihova želja da oni izaberu praznike”, kaže Majkić te poručuje: “Koliko je ozbiljan prijedlog toliko će biti ozbiljan i njihov epilog”.

Podsjetimo kako se Parlament BiH godinama bori s ovim problemom, a u proceduri je do sada bilo na desetke inicijativa koje su redovito ‘padale’. (Dnevni list) 

(www.jabuka.tv)