Zastupnički dom Federalnog parlamenta prihvatio je u utorak po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u FBiH.
Ovaj zakon je u rujnu utvrdila Federalna vlada, kada je obrazložila da su oba doma Parlamenta Federacije BiH zadužila resorno ministarstvo, odnosno Vladu FBiH, da prate primjenu aktualnog zakona te u slučaju potrebe i određenih problema, u roku od šest mjeseci naprave izmjene i dopune.
Kao razlog za izmjene i dopune, Vlada je navela i Odluku Ustavnog suda BiH, te su poduzete mjere i aktivnosti s ciljem harmonizacije odredaba ovog s drugim odgovarajućim zakonskim propisima.
Prema današnjem obraćanju zastupnicima federalnog ministra rada i socijelne politike Veska Drljače, jednom od izmjena i dopuna dodatno je precizirana norma kako bi policijski službenici na državnoj razini u smislu umirovljenja i načina izračuna mirovina bili izjednačili s policijskim službenicima na razini FBiH. Time je omogućen jednak tretman svim policijskim službenicima u BiH budući da oni s prebivalištem u FBiH pod jednakim uvjetima uplaćuju doprinose za MIO.
Nadalje, izmjenom člana 44. stav (5) su pripadnici Oružanih snaga BiH dovedeni u ravnopravan položaj s ostalim osiguranicima, tako da im osobni bodovi za svaku godinu posebnog staža, umjesto 0,5, po novom iznose 1,00 za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, obrazložio je također ministar.
Prema novom zakonskom rješenju, povredom na radu smatra se i ona zadobivena u pripremama za obranu, odnosno u obrani BiH u razdoblju od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1995. godine.
Napominje se i kako je Vlada FBiH na sjednici održanoj 12. prosinca 2019. godine zadužila Federalni zavod MIO da provede mišljenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike od 11. prosinca 2019. godine. U tom mišljenju stoji da je u postupcima priznavanja prava na obiteljsku mirovinu udovicama poginulog branitelja potrebno primijeniti odredbu člana 17. Zakona o MIO. Ova odredba, između ostalog, propisuje da je osoba obvezno osigurana za slučaj invalidnosti i smrti zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti, za vrijeme vršenja određenih javnih funkcija ili građanskih dužnosti po pozivu nadležnih organa i organa jedinice lokalne samouprave.
Uz ostalo, dopunjena je odredba po kojoj se sada članom obitelji umrlog osiguranika smatra i izvanbračni partner. Izvanbračnim partnerom smatra se osoba koja je takvom definirana Obiteljskim zakonom Federacije BiH, a svoj status utvrdila je u sudskom postupku.
Novina u Zakonu je i mogućnost izvanrednog usklađivanja mirovina (osim najviše) sve dok najniži iznos mirovine ne dostigne jednu petinu iznosa najviše mirovine ostvarene po zakonu, ali pod uvjetom da je stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini veća od tri posto i ako proračun Federacije BiH nema akumulirani deficit, a najviše do stope rasta BDP-a u prethodnoj godini.
Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača naveo je dan ranije za Fenu kako je cilj ovog zakona da se otklone uočene nejasnoće, preciznije definira i poboljšaju određene odredbe, te Zakon uskladi s drugim propisima i međunarodnim standardima i provedu dvije presude Ustavnog suda Federacije i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te dodatna briga o zaštiti standarda umirovljenika.
Kazao da se bitna novina koju donosi usvajanje izmjena i dopuna Zakona odnosi na redovno usklađivanje mirovina.
Naime, mirovine će se ubuduće usklađivati prema stopi rasta nominalnog umjesto realnog BDP-a, što će praktično značiti i veće povećanje mirovina, a što je i dogovoreno na posljednjem sastanku s predstavnicima umirovljenika. Ublažena je odredba o izvanrednom usklađivanju mirovina, tako da se izvanredno usklađivanje može provesti ako je stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini veća od tri posto i ako nema akumuliranog deficita u proračunu Federacije BiH, a što će dovesti do značajnijeg povećanja mirovina u idućoj godini. Po trenutnom Zakonu trebaju biti ispunjeni uvjeti u prethodne dvije godine, kazao je Drljača.
(www.jabuka.tv/Fena)
Tužno da su umirovljenici na ivici egzistencije 70% njih, dali im 380-450 KM mirovine a radili 40 godinai uplaćivali sebi za mirovinu a dobili ovu socijalnu pomoć. Za razlimu od ovih koji imaju 2174 KM mirovinu i mogu od mirovine živjeti.