Nobel za fiziku Penroseu, Genzelu i Ghez za otkrića o crnoj rupi

Britanac Roger Penrose, Nijemac Reinhard Genzel i Amerikanka Andrea Ghez osvojili su Nobelovu nagradu za fiziku za 2020. godine za svoja otkrića o jednom od najegzotičnijih fenomena u svemiru, crnim rupama, objavio je u utorak švedski Institut Karolinska.

Otkrića ovogodišnjih laureata temelj su novih područja istraživanja kompaktnih i supermasivnih objekata u svemiru, rekao je David Haviland, predsjednik Nobelova odbora za fiziku.

Penrose je osvojio polovinu novčane nagrade jer je otkrio “da nastanak crne rupe pouzdano pretkazuje opću teoriju relativnosti”, načela koje je proslavio Albert Einstein, dok preostalu polovicu dijele Genzel i Ghez koji su nagrađeni za “otkriće kompaktnog supermasivnog objekta u središtu naše galaksije”, stoji u objašnjenju Švedske kraljevske akademije znanosti.

Penrose (89) matematičkim je putem još 1965. dokazao da je moguće formiranje crnih rupa te da one postaju cjelina kojoj ništa, čak ni svjetlost ne uspijeva umaknuti. Njegovi matematički izračuni su dokazali da su crne rupe izravna posljedica Einsteinove opće teorije relativnosti.

Genzel (68) i Ghez (55) su, koristeći najveće svjetske teleskope otkrili supermasivnu crnu rupu, koja je četiri milijuna puta veća od Sunca.

Sada znanstvenici znaju da sve galaksije imaju svoje supermasivne crne rupe.

One su velika zagonetka za astrofizičare, osobito zbog načina na koji postaju toliko velike. Znanstvenici vjeruju da vrtoglavom brzinom proždiru sve plinove što ih emitiraju vrlo guste galaksije u njihovu okruženju. Dvoje fizičara još od početka devedesetih istražuje područje nazvano Strijelac A* u središtu Mliječne staze.

Andrea Ghez četvrta je žena s osvojenim Nobelom za fiziku. Prije nje su je dobile Marie Curie (1903.), kada je priznanje podijelila sa suprugom Pierreom, Maria Goeppert-Mayer (1963.) i Donna Strickland (2018.), koja je nagradu podijelila s kolegom Gerardom Mourouom. Marie Curie je 1911. osvojila i nagradu za kemiju.

Tko, dovraga, zove? Stockholm ovdje, dobili ste Nobela

Nobel za medicinu trojici znanstvenika za otkriće virusa hepatitisa C

(Hina)

21 komentar

    • Boze dragi sto ovi polupismeni i neobrazovani likovi po komentarima iz ove pripizdine vole omalovazavati rad, trud i obrazovanje drugih, banalizirati i trivijalizirati neciji zivot bacaju nekakve jeftine demagogije i teorije… Kako li ti samo sve znas, rekao bi covjek nuklearni fizicar, pa da komentiras ljude koji su zivot tome posvetili na istom nivou u najmanju ruku… Klasicna odlika malogradjana ogranicenog pogleda na svijet. Sto nije ni cudo, s obzirom gdje zivis, zivimo…

  • Ajnštajnova teorija je stvarno čista glupost. Glavna fora je, moj sat ide brže nego tvoj sat i istovremeno tvoj sat ide brže nego moj sat. Kad je Ajnštajn bio upozoren na tu logičku pogrešku, on i njegovi sljedbenici su se obrušili na kritičare nazivajući ih antiemitima, fašistima, nacistima i neznalicama tako da su se mnogi uplašili i odustali od kritike. Istovremeno je uvedena cenzura pa nisu mogli objaviti radove u stručnim časopisima što je i danas praksa. Veliki hrvatski kritičar Ajnštajna je bio Stjepan Mohorovičić kojega su Ajnštajnovi “branitelji” također proglasili za antisemita.

    • Einstein. Albert Einstein. Einstein-ov/ovo/ova. Zaslužan je mnogo, mnogo više, od recimo srpskih pjesmuljaka – za koje pričaju da ih se kao treba izvoditi onako kako su zapisane tj. na „ekavici“ – da mu se ime navede u izvornom obliku. Osim toga, „Einstein“ je mnogo više i obuhvatnije od te neke, „jedne teorije“ na koju se referiraš. Odmah u prvoj rečenici pokazana je naime prilična ograničenost. Ovo „glavna fora“ koje slijedi u drugoj rečenici je tomu i potvrda. Dalje je sve uglavnom nekakva „zavjerenička mentalna retardacija“, da ne kažem „teorija zavjere“, koja upravo targetira polupismene i ograničene, što je razvidno imalo učinka.

    • Aj Krista ti ubij se, toliko si nebuloza, lazi, neistina i gluposti naskrabao da mene glava boli od tvoje gluposti, a mogu samo zamisliti kako je tebi.

    • Loše zaključuješ, tako da ti je zapravo prednost ako si jednostavno poglup, jer ako svjesno lažeš i obmanjuješ to onda baš i nije pohvalno.

      • Ajde ne kaki. Poznato je da je Ajnstajn pisao Ruzveltu da pravi atomsku bombu i da sa jednom bombom moze unistit citavu luku.

        • Iz toga uopće ne slijedi ono što piše u prethodnom upisu. Nužno je biti slijep, poglup ili lažac, da bi se tvrdilo suprotno.

  • Poznato je da je Einstein sam izjavio na svom 70. rođendanu da je njegova teorija neodrživa.

    Naški: “Oni (ljudi koji su pisali cestitke za 70. rodendan) zamišljaju da se sa tihim zadovoljstvom osvrcem na svoje životno djelo. Ali to je izbliza gledano potpuno drukcije. Ne postoji niti jedan pojam za koji sam uvjeren da ce opstati i osjecam se nesigurno, jesam li uopce na pravom putu …”

    Njemački: “Sie (die Gratulanten) stellen es sich so vor, daß ich mit stiller Befriedigung auf ein Lebenswerk zurückschaue. Aber es ist ganz anders von der Nähe gesehen. Da ist kein einziger Begriff, von dem ich überzeugt wäre, daß er standhalten wird und ich fühle mich unsicher, ob ich überhaupt auf dem rechten Wege bin …”

    • Ne, ne slijedi. Jedno je ispravno zaključivanje, a sasvim je drugo izmišljanje, osobna mašta prožeta manje ili više simpatičnim kafanskim vicovima da bi eventualno kao takva lakše bila nekome “probavljiva”. Osim toga, ne može se u prvom redu iz konkretnog pisma iščitati to da je netko nekome pisao “da pravi bombu” – to je, također, laž.

    • Osnovni preduvjet utemeljene kritike je bar eto osnovno poznavanje onoga što je predmet te iste kritike. Ovdje to očito nije slučaj, nego se taj preduvjet proizvoljno preskače i lupeta zavjerama, koristeći se nekakvim navodima koji u stvari ništa ne pokazuju, niti su u prvom redu uopće konzistentni sa onim što se tvrdi. Uglavnom isprazne, obične maštarije, lažne tvrdnje, i kojekakve osobne projekcije. Sveci su nešto sasvim drugo i ne može ih se koristiti kao analogiju u ovome kontekstu. To je područje vjere, koja je po sebi nadnaravna kategorija, a u to se “po definiciji”, iz pozicije te iste vjere, u startu zapravo isključuje svaka racionalna sumnja i kritika, propitivanje, a na čemu znanost upravo počiva.

  • Tačno, preduvjet kritike i obrane je poznavanje stvari, što u slučaju histeričnih napada na krtičare nije tako, nego se radi o vjerskom fundamentalizmu. Einsteinova teorija je zasnovana na nemogućim pretpostavkama odnosnio na nerješivom paradoksu. Dakle potpuno je neupotrebljiva. Einstein je tipični primjer kako mediji stvaraju zvjezde bez poznavanja stvarnog stanja. Što se tiče crnih rupa, to uopće nije Einsteinove ideja nego je starija najmanje 100 godina od samog Einsteina.

    • Ne možeš “vjerskim fundamentalizmom” kategorizirati nešto, u ovom konkretnim slučaju – širu znanstvenu zajednicu, po pitanju dakle neke konkretne teorije, kada već sam naziv nečega, kojega mu je znanost kolokvijalno govoreći nadjenula, ukazuje da uopće nije posrijedi “nepobitna istina” već “teorija”. Petljaš, vrtiš, lupetaš, izmišljaš, a vrlo vjerovatno si i poglup, jer u svakoj tzv. “kritici”, jednom za drugom, pokazuješ zapravo osnovno neznanje i nesposobnost ispravnog razmišljanja.

      • Ne glupiraj se kad nemaš pojma. Po Ajnštajnovoj teoriji prvi radnik radi brže nego drugi radnik a istovremeno drugi radnik radi brže nego prvi radnik. Zna i sto postotni idiot da je to nemoguce. Teorija je za kantu za smece.

        • Einsteinove teorije relativiteta u osnovi govore nešto posve različito od onoga kako ih ti pokušavaš predstaviti odnosno kako si pogrješno shvatio tj. “shvatio”. No sve to uopće nije čudno, obzirom kako očito nisi u stanju izvesti pravilno niti neke, među ovdje navedenim premisama, zaključke.

Odgovori na Uzalud X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.