Njemačka veleposlanica o novom zakonu: Njemačka traži 1,2 milijuna radnika

Novi njemački zakon o useljavanju stručnjaka stupio je na snagu 1.ožujka 2020. godine. Ovim zakonom se konkretno uspostavlja temelj za uređeno i održivo doseljavanje stručnog kadra.

U intervjuu za portal Akta.ba, njemačka veleposlanica Margret Uebber govori o novom zakonu, stručnim kadrovima, stvaranju perspektiva u BiH, ekonomskoj suradnji dvije zemlje, kao i drugim aktualnim temama.

Kakva je trenutna situacija na tržištu rada u Njemačkoj. Koji kadrovi su najpotrebniji?

Na njemačkom tržištu rada trenutno ima oko 1,2 milijuna otvorenih radnih mjesta. Nedostaje radna snaga iz potpuno različitih područja i pri tome se ne radi samo o osobama sa visokom školskom spremom već i kvalificiranim radnicima sa stručnim obrazovanjem. Posebno velika potražnja je u području zdravstva i njege kao i u tzv. MINT-zanimanjima, odnosno u oblasti matematike, informatike, prirodnih znanosti i tehnike. Ali isto tako velika je potražnja i za zanatlijama.

Njemačke kompanije traže radnu snagu, a BiH se već suočava s masovnim odlaskom stanovništva. Već se najavljuje da će novi zakon o imigraciji strancima znatno olakšati proces zapošljavanja. Što se zapravo očekuje od stupanja na snagu novog Zakona o iseljeništvu?

Novim zakonom se proširuju već postojeće odredbe o useljavanju i otvaraju nove mogućnosti, prije svega za određene ciljne skupine: za takozvani stručni kadar, odnosno osobe s visokom stručnom spremom ili stručnim obrazovanjem. Važno je da stečena kvalifikacija mora prethodno biti priznata od strane relevantne institucije u Njemačkoj, prije nego što se u Veleposlanstvu podnese zahtjev za izdavanje vize.

Za osobe bez priznate visokoškolske diplome ili stručne kvalifikacije i dalje važe postojeća pravila (Pravilo za zemlje zapadnog Balkana).

Koje promjene on donosi u pogledu dozvola za rad i postupaka vezanih za dobijanje viza?

Zakon donosi nekoliko olakšica za osobe sa sveučilišnom diplomom ili priznatom stručnom kvalifikacijom. Na primjer, ubuduće otpadaju ograničenja koja su se odnosila na određena, jasno definirana, deficitarna zanimanja. Od sada će se moći doseliti stručnjaci iz svih branši ukoliko ispunjavaju prethodno navedene uvjete. Osim toga, neće se više provjeravati da li za neko konkretno radno mjesto vrijedi pravilo po kojem su u prednosti kvalificirani radnici iz Njemačke ili EU.

Još jedna novost: Osobe koje imaju priznatu kvalifikaciju mogu ubuduće doći u Njemačku kako bi tamo tražile zaposlenje. Osobe mlađe od 25 godina takođe mogu doputovati u Njemačku kako bi kod nas tražili mjesto za stručno obrazovanje i tu na kraju stekli stručnu kvalifikaciju. Ali i u slučaju ovih olakšica, potrebno je podnijeti zahtjev za vizu u Njemačkom veleposlasnstvu u Sarajevu.

Postoji li mogućnost da se ubrza proces dobivanja termina i viza za one koji žele ići raditi u Njemačkoj?

Novi zakon otvara i mogućnosti da se ubrza postupak za stručni kadar. Tada poslodavac u Njemačkoj potpisuje sporazum s uredom za strance. Ured za strance provjerava sva ona pitanja koja se moraju riješiti u Njemačkoj – posebno je li već izvršeno priznavanje kvalifikacije u Njemačkoj. Potom se izdaje predsuglasnost.

Ovaj postupak doduše zahtjeva dodatne troškove.

Tek kada bude izdana predsuglasnost, zaposlenik može zakazati termin u viznom odjelu Njemačkog veleposlanstva. Termini se po pravilu mogu zakazati maksimalno do osam tjedana unaprijed. Vrijeme obrade zahtjeva u tom slučaju iznosi oko tri tjedna.

S druge strane, jedan od problema s kojima se bh. kompanije susreću su detaširani radnici i otežano provođenje Međudržavnog sporazuma između BiH i SR Njemačke čime se ugrožava ne samo realizacija poslova koje su bh. kompanije već ugovorile s njemačkim partnerima, već i sklapanje novih poslovnih aranžmana. Hoće li se raditi na ubrzanju izdavanja viza za detaširane radnike?

Za detaširane radnike Veleposlanstvo na raspolaganje stavlja termine za sljedećih osam tjedana koji se mogu zakazati po slobodnom izboru. Nažalost, tijekom prošle godine smo stalno iznova imali slučajeve zloupotrebe zakazivanja termina od strane agencija ili tvrtki detaširanih radnika gdje su se termini zakazivali ali nisu iskoristili.

To ali i generalno velika potražnja vodile su do toga da nismo uvijek na raspolaganju imali dovoljno termina. Situacija s terminima se u međuvremenu poboljšala, budući da sada i tvrtke odgovornije postupaju kod zakazivanja termina. I pored toga, i dalje radimo na optimizaciji sustava za dodjelu termina.

Veleposlanstvo često ističe stav da podupire ostanak ljudi u BiH. U skladu s tim, recite nam nešto o projektima ili zajedničkim aktivnostima koje dvije države provode po ovom pitanju?

Njemačka je najveći bilateralni donator u BiH. Kroz našu razvojnu suradnju zalažemo se za stvaranje perspektiva ovdje u zemlji. Naš fokus je na područjima nabave energije, javne uprave i unapređenja privatnog sektora uključujući i stručno obrazovanje.

Posebno važno mi je pitanje stručnog obrazovanja, jer ovdje Njemačka posjeduje posebno stručno znanje. Ovu ekspertizu rado dijelimo, s ciljem da se mladi ljudi za vrijeme svog školovanje ne bi bavili samo teorijom, već, prije svega, izučavali i praktični dio zanimanja. Oni trebaju steći vještine koje su tražene na tržištu rada u BiH.

Kako ocjenjujete ekonomsku suradnju između Njemačke i BiH?

Naša gospodarska suradnja je na dobrim temeljima. Njemačka je najveći bilateralni trgovinski partner BiH i veliki broj njemačkih tvrtki su ovdje aktivne i otvaraju radna mjesta u zemlji. Međutim, mislim da ima još prostora za pojačavanje te suradnje.

Ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene između BiH i Njemačke iznosi 4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 75 posto. Koliko ovaj podatak ohrabruje njemačke tvrtke da ulažu u našu zemlju?

Kao što sam već rekla, uvjeti u BiH su načelno dobri, njemački investitori su većinom zadovoljni svojim angažmanom.

Međutim, postoje prepreke koje sprječavaju mnoge druge njemačke tvrtke, koje su načelno zainteresirane, da investiraju u BiH. Pravna sigurnost i vladavina prava su pitanja koja su od izuzetno velike važnosti kod donošenja odluka o investicijama jednako kao i politička stabilnost.

Važna je takođe i efikasna administracija. Nažalost, često i na ovom polju vidimo deficite.

Isto tako, prometne veze su od presudnog značaja u planiranju procesa proizvodnje kao i prodaji proizvoda. Ovdje ima još mnogo posla: u zemlji i u regiji.

Dolaskom na čelo Veleposlanstva Njemačke u BiH, na šta ćete se posebno fokusirati? Koji su prioriteti u budućem radu?

Naš glavni prioritet ovdje su euroatlantske integracije BiH. Mi ćemo i dalje biti pouzdan partner BIH na putu u EU i NATO. To je u interesu naše dvije zemlje. Članstvo u NATO-u predstavlja stabilnost i sigurnost. A i EU simbolizira miran suživot i pored toga nudi jasna pravila kada je riječ o vladavini prava kao i ekonomskom razvoju.

Recite nam nešto o aktivnostima Veleposlanstva u narednom periodu?

Njemačka u lipnju preuzima predsjedavanje Vijećem EU. To će u svakom slučaju obilježiti naš rad u ovoj godini. Ovdje je u fokusu provođenje 14 prioriteta iz Mišljenja Komisije EU. Pored toga, želimo podržati BIH da ostvari napredak kada je riječ o provođenju socioekonomskih reformi koje su predstavnici BiH razvili zajedno sa EU.

U području kulture obilježavamo jedan lijep jubilej, naime, godinu Beethovena. Ovaj širom svijeta poznati kompozitor ove godine bi napunio 250 godina. Zajedno sa Goethe-Institutom planiramo niz zanimljivih događaja na ovu temu. Obilježavanje jubileja otvaramo koncertom u Vijećnici u Sarajevu krajem svibnja. U rujnu u Sarajevo zatim stiže izložba #BeBeethoven.

Pored toga, u različitim gradovima u BiH održat će se tjedan njemačkog filma. Također, ove godine ćemo s revijom filmova zajedno s našim francuskim partnerima putovati kroz zemlju. Filmovi će se prikazivati naročito u školama u ruralnim područjima. Ima još je jedan jubilej koji obilježavamo ove godine: Njemačka i Bosna i Hercegovina već 25 godina usko surađuju u oblasti razvojne suradnje. Želja nam je da ovu aktivnost još bolje predstavimo ljudima u BiH.

(www.akta.ba)

7 komentara

  • Pametni ce otici i oni koji hoce i znaju raditi. Stranacki uhljebi i neradnici neka ostanu i evo i Erfoganovo migranti im se u BiH mogu pridruziti..,

  • Dobro plati radnika koji vridi vridit ce jos vise. Ovi sto idu za njemacku vridit ce svabi jer ce MORAT radit ako oce zaradit.
    Pametnom dosta

  • ONA SAMO KONTA KOLIKO IM TRIBA RADNE SNAGE, A NE KONTA KOLIKO IMA HARTZ-IV SVABA, KOJI SU SPOSOBNI RADIT A UZIVAJU OVU PRIVILEGIJ! SVI IMAJU PRAVO NA HARTZ-IV, KAD SE ODLUCE NA NA TO, DOBIJAJU OKO 890. €, SVE SAMI PLACAJU! TO UZIVAJU I MLADI LJUDI! FAUL LEUTE!! NISTA NJIMA NE TRIBA VEC KANDZIJA!!

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.