Njemačka priprema novi zakon o useljavanju, a cilj toga je: biti uspješniji u dovođenju kvalificirane radne snage, prije svega iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Dakle, i iz Srbije i BiH.
Autorima novog njemačkog nacrta zakona o useljavanju jedno je jasno: mali broj nezaposlenih i sve više starije populacije poduzećima jako otežava kako bi popunili radna mjesta kvalificiranom radnom snagom. Poduzetnici ukazuju da regrutiranje ljudi samo iz Europske unije nije dovoljno kako bi se ispunile sve potrebe za radnom snagom koja Njemačkoj nedostaje, piše Deutsche Welle.
Zato Njemačka u dovođenju kvalificirane radne snage iz trećih zemalja mora biti znatno uspješnija nego do sada, piše u nacrtu zakona. Pod trećim zemljama podrazumijevaju se države koje nisu članice EU. Nacrt zakona koji priprema Ministarstvo unutarnjih poslova i koji je već poslan u Ministarstvo rada i Ministarstvo gospodarstva, trebao bi krajem kolovoza biti predstavljen i uredu kancelarke Angele Merkel. Na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) mora se izbjeći “useljavanje u socijalne sustave”..
Sustav bodovanja?
Za razliku od Velike Britanije, Kanade i Australije, njemačka vlada ne želi uvoditi sustav bodovanja koji migrante podvrgava višestrukim provjerama. Provjerava se, naime, razina obrazovanja, znanje jezika i kompatibilnost sa tržištem rada. Budući useljenici dobivaju određeni broj bodova i, ukoliko su prikupili dovoljan broj, dobivaju vizu. Ako nisu, odnosno ako su ispod predviđenog minimuma, useljavanje im se uskraćuje.
Socijaldemokratska partija (SPD) predložila je 2016. da se takav sustav uvede u Njemačkoj i to je tada dobilo podršku umjerenih stranaka lijeve orijentacije. Ali u novom nacrtu zakona toga nema. Preporučuje se, doduše, da se useljenici biraju po tim kriterijima, ali se od bodovanja odustalo.
Na koji način bi se onda procijenilo tko može dobiti vizu? Po tom pitanju stručnjaci još nisu suglasni.
Pitam se samo kako sve to da realiziramo – kaže Thomas Lubig , stručnjak za migracije Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Ne znam kako bi se, bez sustava bodovanja, mogli obuhvatiti različiti kriteriji. Zato smatram da je bodovanje potrebno, smatra Lubig.
Priznavanje diploma
Za ljude s visokim kvalifikacijama Njemačka ima jedan od najjednostavnijih useljeničkih zakona na svijetu.
Pod sadašnjim uvjetima jednostavnije je doći u Njemačku, nego, recimo, u Kanadu, kaže Lubig.
Njemački sustav fokusira se na diplome. Ako imate papire da ste kvalificirani i ako imate posao, možete doći i bez znanja njemačkog.
Ljudima s prvoklasnim kvalifikacijama Njemačka nudi vizu i bez obzira na to što nemaju osiguran posao. Oni mogu sami doći u zemlju i tražiti posao. Ali ono što u Njemačkoj nedostaje jesu ljudi sa srednjom stručnom spremom: medicinske sestre, bolničarke, njegovatelji, odgajateljice, električari, stolari… Takva zanimanja pokrivaju 60 % njemačkog tržišta rada. Do sada je “škripalo” s priznavanjem diploma. Ukloniti te barijere, kako piše u nacrtu zakona o useljavanju, bio bi ključ uspješne integracije na tržištu rada, prenosi Avaz.
Uzor: Danska
Ali nacrt ne objašnjava kakvu bi razinu poznavanja njemačkog jezika morao imati i useljenik i mora li on mora imati konkretnu ponudu za posao.
U ovom trenutku čini se da njemačka vlada razmatra mogućnost izdavanja viza i ljudima sa srednjom stručnom spremom. To se u Danskoj pokazalo kao pravi potez, ali vlasti u Njemačkoj po tom pitanju još nemaju iskustva. Dosta toga zavisi i od njemačkih poslodavaca, odnosno njihove spremnosti da uđu u rizik. Lubig, međutim, ukazuje da mnoga njemačka poduzeća nerado zapošljavaju ljude iz inozemstva.
Pitali smo ih imaju li interesa tražiti radnu snagu i na stranim tržištima rada, na što je najveći broj odgovorio: Ni u kojem slučaju, ističe Lubig.
Kako bi postala atraktivna za ljude s visokim obrazovanjem, Francuska je tu stavku nedavno precizirala u svom zakon o useljavanju. To se posebno odnosi na menadžere koji rade za multinacionalne korporacije i koji zarađuju više od 5.000 eura mjesečno. Švedska opet njeguje znatno liberalniju politiku.
Tamo možete doći i tražiti bilo koji posao, kaže Lubig. On dodaje da je, za razliku od Švedske, Francuska prilično zatvorena, a da se Njemačka nalazi negdje između te dvije zemlje.
(www.jabuka.tv)
Hajde baka Merkel me dipr u vetar brez veze.
Trazim poso