Ni koronavirus ne može zaustaviti “najambiciozniju interplanetarnu misiju dosad”

Krajem srpnja ili početkom kolovoza NASA će na Mars lansirati rover Perseverance, što je samo prvi korak složene misije koja bi trebala završiti – 2031. godine.

Koronavirus je zaustavio gospodarstvo diljem naše planete, no neće zaustaviti nadolazeću svemirsku misiju i lansiranje rovera Perseverance na Crveni planet. Iz NASA-e su ovaj tjedan objavili da nastavljaju s ranije zacrtanim rasporedom aktivnosti, kako bi rover bio spreman za lansiranje u drugoj polovici srpnja ili početkom kolovoza ove godine, pri čemu naglašavaju da su zdravlje i sigurnost svojih zaposlenika stavili na prvo mjesto, prenosi Zimo.co.

Razlog zbog kojeg NASA ne želi odgoditi lansiranje jest jasan – ako se rover ne lansira do 5. kolovoza, američka svemirska agencija morala bi čekati čak oko dvije godine do novog lansiranja, što bi osim izgubljenog vremena, značilo i gubitak od oko 500 milijuna dolara, što svi žele izbjeći. Zbog toga, usprkos koronavirusu, raketa prema Marsu trebala bi poletjeti između 17. srpnja i 5. kolovoza, a planirano slijetanje je u veljači 2021.

Cilj ove misije je posebno zanimljiv jer, osim što će tražiti dokaze za postojanje života na Marsu u prošlosti, rover bi trebao početi skupljati uzorke s površine koji bi jednog dana trebali završiti za Zemlji. To će biti, dakle, samo prva faza u vjerojatno “najambicioznijoj interplaneratnoj misiji u dosad”, komentirali su planove tog projekta na Tech Crunchu. Osim NASA-e, u projekt je uključena i Europska svemirska agencija (ESA), a nakon što rover Perseverance prikupi uzorke s površine Marsa i pohrani ih u posebne cjevaste posude slijedi druga i puno kompleksnija faza misije.

Nova faza uključuje dolazak još jedne svemirske letjelice koja bi trebala biti lansirana 2026. i sletjeti u blizini kratera Jezero 2028., a u kojoj će se nalaziti još jedan rover, kao i još jedna letjelica za polijetanje s Marsa. Naime, plan je da drugi rover pokupi uzorke koje je godinama prije toga prikupljao Perseverance i stavi ih u tu letjelicu, odnosno malu raketu. To bi trebala biti prva letjelica koja će poletjeti s površine Marsa i to prema još jednoj letjelici koja bi je trebala čekati u blizini Crvenog planeta.

One bi trebale uskladiti putanje te bi letjelica koja će kružiti oko Marsa trebala pokupiti manju raketu lansiranu s Crvenog planeta koja će nositi uzorke, nakon čega slijedi put do Zemlje. Ako sve navedeno uspije, a jasno je koliko će trebati uložiti truda i znanja, a bit će potrebno i puno sreće da cijeli projekt uspije, uzorci s Marsa trebali bi stići na Zemlju negdje 2031. godine.

Ovo nije nimalo jednostavan zadatak. Ali moramo ga napraviti što je moguće jednostavnijim “, komentirao je šef NASA-ina programa istraživanja Marsa Jim Watzin.

No postoji mogućnost da uzorci s Marsa na Zemlju stignu puno ranije, zajedno s prvim astronautima koji su bili na Crvenoj planeti. Naime, (pre)ambiciozni plan i velika želja Elona Muska je da već 2024. pošalje prve ljude na Mars, no s obzirom na trenutačnu situaciju teško je povjerovati da će misija na Mars biti dotad spremna, a pitanje je bi li uspio u svom naumu i da nije došlo do kolapsa globalnog gospodarstva zbog koronavirusa.

(www.jabuka.tv)