New York Times nahvalio Hrvatsku oko koronakrize: Europa mora slijediti njihov primjer

Zemlje kao što su Hrvatska i Grčka, koje su poduzele rane mjere za suzbijanje epidemije, postigle su dobre rezultate zahvaljujući uspješnoj suradnji s građanima naučenima na izvanredne situacije, prije svega zbog nedavnog rata i(li) financijske katastrofe, piše u svom opširnom članku jedna od najuglednijih svjetskih tiskovina, New York Times.

Kako je koronavirus zavladao svijetom, tako se pojavio neočekivano paradoks: bogate nacije nisu nužno bolje u borbi protiv krize od siromašnijih država, piše New York Times.

Bogate zemlje, koje su tradicionalno sposobne brzo rasporediti resurse i odgovoriti na izvanredne situacije s pomoću dobro financiranih državnih mehanizama namijenjenih krizama, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom koronavirusa. COVID-19 ozbiljno je pogodio Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće europske ekonomije.

No manje, siromašnije države u Europi brzo su se nametnule i primijenile stroga ograničenja, držale su ih se i do sada su postigle bolje rezultate u zadržavanju virusa. Te zemlje, od kojih neke sada oprezno otvaraju svoja gospodarstva i društva, mogle su se okrenuti iskustvima iz relativno nedavnih poteškoća kako bi se bolje nosile s krizom.

Primjerice, u Hrvatskoj i Grčkoj, piše NY Times, vlasti optimistično gledaju na rasplet krize upravo zbog izdržljivosti koju su ljudi pokazali tijekom koronakrize.

U Hrvatskoj se mnogi sjećaju kako su tijekom rata bili zabarikadirani u zatvorenim skloništima i slušali sirene kako neprestano zavijaju. S druge strane, u Grčkoj, gdje je velika gospodarska kriza u svježem sjećanju, činjenica da trećina stanovništva nema posao nije nova, piše reporterka NY Timesa Matina Stevis-Gridneff.

Ive Morović (45), poznati zadarski brijač, prisjetio se u razgovoru za NY Times ratnih vremena kada je optužen jer je tijekom jednog napada na grad potrčao na obližnje brdo kako bi upalio sirenu.

Bio sam dijete. Sjećam se da sam igrao nogomet kada sam vidio projektile kako padaju s neba, rekao je.

Vjeruje da je discipliniran i pribran način kojim su Hrvati odgovorili na pandemiju rezultat sličnih iskustava koje su imali tijekom rata, ali i u nasljeđu komunizma.

Ljudi se danas boje, a disciplina koju imamo pomaže nam da se uskladimo i stvara neku vrstu prisilnog jedinstva, smatra Morović.

Analizirajući različite reakcije na pandemiju, akademici sa Sveučilišta u Oxfordu razvili su ljestvicu strogosti, nastojeći ocijeniti čvrstinu mjera koje su vlade poduzele kako bi zaustavile širenje virusa. Po toj ljestvici, Hrvatska je među zemljama s najstrožim mjerama.

Sve u svemu, strože mjere uvedene su u istočnoj Europi nego u zapadnoj Europi, rekao je Thomas Hale, izvanredni profesor za javnu politiku na vladinoj školi Blavatnik na Sveučilištu Oxford i vođa projekta. Mnogima od tih europskih zemalja upravljaju desničarske uprave.

Hrvatska je otišla do maksimuma naše skale. Postojao je snažan službeni odgovor na krizu, rekao je Hale.

NY Times podsjeća da su strogo upravljanje krizom i, posljedično, dobri epidemiološki rezultati omogućili hrvatskim vlastima da već 27. travnja, među prvima u Europi, krenu s ublažavanjem nekih mjera. Grčka je svoje strogo zatvaranje počela ukidati 4. svibnja, a i druge države u istočnoj Europi, poput Češke i Slovenije, postupno se vraćaju u normalu.

Profesorica Frosso Motti-Stefanidi, koja predaje na Sveučilištu u Ateni i globalni je autoritet kada je u pitanju takva vrsta otpornosti, rekla je da se ta osobina najbolje veže uz ”osobu ili društvo koje dobro funkcionira usprkos doživljenom akutnom stresu ili dugoročnim nedaćama”.

U kontekstu pandemije koronavirusa, rekla je, sama otpornost ne objašnjava zašto neke zemlje bolje rješavaju krizu. Pozitivni ishodi oslanjaju se na građane koji vjeruju da su mjere koje vlada poduzimaju odgovarajuće, vodeći se s povjerenjem i poštovanjem.

Otpornost i strogost idu ruku pod ruku kako bismo se suočili s epidemijom, rekla je.

U Hrvatskoj, gospodin Morović rekao je da je uvjeren kako će zdravstvena slika ostati povoljna čak i kad se zemlja ponovno otvori, ali napominje i da je spreman za nove restrikcije ako se situacija pogorša.

Otkrili smo koje su rizične skupine. Njih bismo trebali izolirati i pobrinuti se da ostanu sigurne, a mladi neka se vraćaju na posao, poručuje ovaj Zadranin.

Ali, vrlo je jednostavno, ako se infekcija vrati, svi bismo se trebali ponovno zatvoriti, zaključuje Morović razgovor s New York Timesom.

(www.jabuka.tv)

9 komentara

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.