Najtužniji dan u povijesti Širokog Brijega: 72 godine od ubojstva franjevaca

Molitvom ispred ratnog skloništa u kojem su pobijeni hercegovački franjevci i svetom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu je obilježena 72. godišnjica ubojstva dvanaestorice franjevaca koje su 7. veljače 1945. godine ubili partizani – pripadnici 11. dalmatinskog partizanskog korpusa. Ovaj dan u Širokom Brijegu službeno se obilježava kao Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk.

Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana Široki Brijeg fra Tomislav Puljić, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko te vicepostulator postupka mučeništva ”Fra Leo Petrović i 65 subraće” fra Miljenko Stojić.

Svećenici i vjernici u procesiji su se uputili u crkvu gdje je svetu misu, uz koncelebraciju velikog broja svećenika, predvodio fra Miljenko Šteko.

Vicepostulatura je u svom dosadašnjem radu otkrila nekoliko grobnica i identificirala 33 franjevca, a točno ih je još toliko ostalo koji su pobijeni u ratu i poraću, ali grobovi im još nisu pronađeni.

”Oslobođenje” Širokoga Brijega

U srijedu ujutro, oko 11.00 sati tog kobnog 7. veljače partizani su probili zadnje linije ustaško-talijansko-domobranske obrane te ušli su u Široki Brijeg. U franjevačkom samostanu su pronašli dvanaest fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti.

Potom su partizani, iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, potom ih žicom vezali, odveli ih u obližnje ratno sklonište te ih tu ubili, a neke i žive spalili.

Kuriri 11. dalmatinskog korpusa

Dan prije, pedesetak osoba, među kojima i devet fratara i 30 učenika su se sakrili u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu, te su se 8. veljače nakon prestanka napada vratili u samostan. Tu su ih dočekali partizani te ih odveli u nepoznatom smjeru. U posljednjih nekoliko godina otkriveno je da ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda.

U Drugom svjetskom ratu na području Hercegovine ubijeno je ukupno 66 franjevaca.

Njemačko-ustaško-domobranske postrojbe imale su 4.000 mrtvih, a partizani oko 800.

Unutrašnjost crkve 7. veljače 1945. godine – Snimio partizanski vojnik koji je fotografiju prije nekoliko godina predao Vicepostulaturi

Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i ubili na stotine nedužnih civila tako da je u Drugom svjetskom ratu i poraću, statistički, ubijen svako deseti stanovnik Širokog Brijega. Župa Široki Brijeg 1940. godine imala je 8.004 stanovnika.

Procjenjuje se da je u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine stradalo između 786 i 2.157 osoba. Po okončanju borbi, partizani su uspjeli zarobiti oko 1.400 njemačkih i hrvatskih vojnika, a čelnici tadašnje OZNA-e, tih su dana, dali uhititi preko 2.000 Širokobriježana.

Uništeno je kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine, a franjevci protjerani.

Širokom Brijegu je 1953. godine oduzeto čak i ime te nametnuto ime Lištica po rijeci koja prolazi kroz grad. Prvotno ime ”Široki Brijeg” vraćeno je 1991. godine.

(www.jabuka.tv)

13 komentara

  • Pobili su ih Hrvati,jer su Hrvati ubijali Hrvate,za interese Njemaca,Talijana,Rusa,itd…
    Tragično ali istinito.
    Najtragičnije što ni danas nitko nije izvukao pouku, a odgovornost jednako snose svi sudionici tog vremena,pa samo pogledajte sliku parizana i zapitajte se što je Antu nagnalo da ubije Antu,jer je neki drugi Ante uzeo sebi za pravo da kaže Split je talijanski,nije kao što nije Široki Brijeg bosanskohercegovački,i kao što nije Jugoslavija država…
    U drugom svjetskom ratu su svi izmanipulirani i nažalost stradali su mnogi naši sugrađani za ništa,i u ovom posljednjem ratu smo stradali za ništa…

  • Jure

    Ni blizu ti logika. Mi smo težili Hrvatskoj u zadnjem ratu, a ostali smo u BiH.
    Po tvojoj logici trebamo klati sve živo i ne živo pošto smo ostali tu di jesmo.

    To što je dio Dalmacije bio pod talijanima nazovimo ” privremeno riješenje”. Dalmacija je svega 2g bila pod talijanskom vlašću (41.-43.)…dalje sam skontaj.

    Samo sam htio napisati tko je partizanka koja je sudjelovala u ubojstvima fratara i kako Hr.Wikipedija o njoj piše…
    https://hr.wikipedia.org/wiki/Milka_Planinc

    Pozz

  • Nije mi baš realna ta brojka o 4000 ubijenih hrvatskih i njemačkih vojnika te burne veljače 45 u našem Širokom. S druge strane, opet, čini mi se, onda bi i broj ubijenih partizanskih krvoloka također morao biti znatno veći od 800koliko se navodi gore u tekstu. Zar su ti šumski borci, poludivlji opančari koji su više ličili na putujuće cigane nego na regularnu vojsku-toliko bolji borci od uvježbanih i združenih nemačko -hrvatskih postrojbi.?
    Hrvatska i njemačka vojska je već godinama bila prekaljena u borbama s tim komunističko-boljševičkim ološem i nema nikakve sumnje da ih ti opančari bez velike pomoći tzv.saveznika ne bi nikada ni izbliza mogli poraziti.
    Hrvatske i njemačke snege su već bile u poluokruženju i planirano su se izvlačili prema Mostaru.
    Toliki broj ubijenih njemačkih i hrvatskih vojnika moguće je objasniti jedino činjenicom da su posle predaje kojom su željeli zaštititi lokalno nedužno civilno pučanstvo-od dalnjeg boljševičkog terora i masovnih stradanja istih od strane partizanskih ubojica-hrvatsko-njemački vojnici,masovno pogubljeni sttreljanjem od strane partizanskih ubojica bez ikakva suđenja.

  • Partizanka je Milka Planinc od koje je i poznati koljač Simo Dubajić prao ruke, jer je i za njega bila preekstremni ubica. Trebalo bi i posthumno pokrenuti pitanje odgovornosti i oduzeti joj sve komunističke “nagrade” koje je za vrijeme svoga života osvojila.

  • Prvotno ime nije ni siroki brig ni brijeg..ironija al bas se zvalo listica,dio mostarskog kotara..manji dio opcine pripadao ljubuskom kotaru..takoder, nije tocno da je dalmacija pod talijanima bilo privremeno rjesenje..to 43.-ce kad je vraceno NDH je samo iz razloga jer je italija kapitulirala..cak je i onakva karta bila dobra obzirom da je cijela dalmacija trebala spadat u italiju..a kao trece,hrvati su bili na vjetrometini razlicitih interesa,od svaba,talijana,rusa,saveznika do srba i komunista..tako da koju smo god opciju izabrali na kraju bi dobili desetkovanje naseg naroda, jwdnostavno niamo no imali opcija za biranje

  • Oslobodioci. I za ovo stratiste u Sirokom i druga u regiji Balkana nakon NOB-a i socijalisticke revolucije primali su boracke dodatke, partizanske spomenice te zvanja “Narodnih heroja”…” Dobijali boracke stanove, oporavke u RH centrima na racun drustva…Dok statusnim privilegijama nijesu “pojeli” jugoslavenski samoupravni socijalizam iznutra…

  • Zavadi pa vladaj to je umijece zlocinacke politike.vidite kako je zgodno bilo manipulirati sa politicki nepismenim narodom.zato vam velju oprez.narode horvatski!

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.