Najezda stršljenova: Kako ih izbjeći i što učiniti kod uboda

Prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju ove opasne kukce, kažu stručnjaci.

Stršljeni, kao i ose, znaju biti agresivni i napadati ljude čak i ako nisu uznemireni, posebno u kasno ljeto i ranu jesen kada su u potrazi za hranom. To nije slučaj sa pčelama i bumbarima, oni napadaju samo u obrani, odnosno ako se osjećaju ugroženo, napominju stručnjaci.

Ipak, ubod stršljena daleko je manje opasan nego što većina ljudi misli, osim za pojedince alergične na ubode kukaca koji često saznaju da su alergični tek nakon prvog takvog neugodnog iskustva.

Naši građani bezrazložno ubod stršljena smatraju izuzetno opasnim. Pri ubodu stršljen ispušta manju količinu otrova, a i sam otrov je manje toksičan od pčelinjeg. Takvo mišljenje prevladava zato što je ubod stršljena zbog debljeg i duljeg žalca izuzetno bolan. U prirodi je stršljen vrlo bitan jer čisti prirodu od lešina te ga lugari ne dozvoljavaju uništavati, napominju u Hrvatskoj udruzi pčelara Pčelinjak.

Stršljeni najčešće grade gnijezda u dimnjacima, šupama i na tavanima, zatim, u zapuštenim objektima, u šupljem drveću, u krošnjama… U jednom gnijezdu ih zna biti do 700 jedinki, zato je izuzetno važno da, ako naiđete na takvo gnijezdo, to nikako ne pokušavajte rješavati sami jer može biti kobno. Puno mudrije je pozvati stručnjake iskusne u takvim situacijama.

Ako na takvo gnijezdo naiđete u prirodi, mirno se udaljite, bez naglih pokreta

Naime, ako se približite gnijezdu i uznemirite stršljene, oni će masovno krenuti u napad, jer je gnijezdo njihov dom koji oni štite pod svaku cijenu. Imajte na umu da jedan stršljen može ubosti više puta, a kako mu je žalac duži i deblji nego kod ose, otrov prodire dublje u kožu.

Za osobe sklone alergijskim reakcijama najbolja prevencija jest izbjegavanje područja za koja je poznato da na njima obitavaju ovi opasni kukci. Ako smo ipak prinuđeni boraviti na takvom mjestu potrebno je maksimalno zaštititi svoje tijelo (obući majice dugih rukava i hlače dugih nogavica, odnosno u slučaju potrebe profesionalnu opremu za pčelare), napomenuli su i dodali kako se treba pridržavati se ovih pravila ponašanja:

• izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća
• ne uznemiravati ove opasne kukce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
• ne tresti stare grane s drveća jer ovi opasni kukci često ondje imaju gnijezda
• ako opasni kukac sleti na ruku pažljivo ga skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci
• ne hodati bosonog po travi jer neki od ovih opasnih kukaca rado borave u djetelini
• izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se opasni kukci mogu zavući i postati agresivni
• ne nanositi na kožu intenzivne mirise
• voćne sokove i slatke namirnice treba držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)
• na vrata i prozore kuća/stanova bi trebalo postaviti zaštitne mreže

Prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju ove opasne kukce. Osobe koje znaju da su alergične na ubode ovih opasnih kukaca trebale bi sa sobom uvijek nositi lijekove, kažu u Hrvatskoj Udruzi za dezinfekciju.

Alergijske reakcije na ubod mogu biti jako opasne

Kukci opnokrilci, u koje se ubrajaju i stršljeni i bumbari, ubodom uštrcavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome. Opasni su ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje. Pozovite hitnu medicinsku pomoć ili potražite najbližeg liječnika u slučaju anafilaktičkog šoka te velikog broja uboda s pojavom otežavajućeg disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti, upozorili su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Ubod ose, pčele ili nekog drugog insekta neugodan je sam po sebi, no kada se to spoji s alergijskom reakcijom, tada situacija postaje vrlo ozbiljna. Da je netko alergičan na ubod može se saznati i ranije, ali većinom ljudi to shvate tek nakon uboda, objasnila je prof.dr.sc. Ljubica Matijević Mašić za 24sata.hr.

Kaže kako ljudi najčešće saznaju da su alergični na ose, pčele i stršljene tek nakon neugodnog prvog iskustva

Simptomatologija uboda kukca na koji se javlja alergijska reakcija varira od blage lokalne reakcije – crvenila, otekline, svrbeža na mjestu uboda do generalizirane urtikarije (koprivnjače ), angioedema ( oteklina mekih tkiva – kapaka ili, što je najopasnije, glotisa) tegoba s disanjem (otežano disanje ), ubrzanog rada srca ( tahikardije ) pa do slabosti, malaksalosti i ili gubitka svijesti, znači od blaže alergijske reakcije do intenzivne ili pak kliničke slike anafilaktičkog šoka, objasnila je doktorica Matijević.

U situaciji uboda navedenih insekata kao prva “samopomoć” je staviti hladni oblog na mjesto uboda, eventualno lokalno kremu na bazi antihistaminskog djelovanja, ili kortikosteroidnu kremu. Potom, ako se ne smiruje, uzeti antihistaminik (Allegra, Aerius, Belodin, Claritin,Telfast, Xyzal, Nixar ili sl.). Ako se tegobe intenziviraju, potrebno je javiti se u najbližu medicinsku ustanovu, savjetovala je i napomenula da su alergije na ubod insekta ozbiljna i opasna pojava.

(www.jabuka.tv)