Najbolje sveučilište u BiH tek na 2270. mjestu u svijetu

Sveučilište logo

O obrazovnom sustavu u Bosni i Hercegovini prolile su se tone tinte, godinama se upozorava na katastrofalno stanje u ovoj oblasti, nužnosti reformi jer ne proizvode adekvatan kadar koji može u “bitku” s regijom, Europom i svijetom.

Upozoravali smo nebrojeno puta kako BiH može uspjeti samo kao zemlja znanja, zemlja školovanih i spremnih kadrova, ali to kao da malo koga briga u BiH, navodi Dnevni list. Sve to dovelo nas je da su nam na svjetskim listama obrazovne institucije na pozicijama koje imaju četveroznamenkaste ili čak peteroznamenkaste brojeve.

Cijenjeni međunarodni portal Webometrics objavio je ovogodišnju top listu svjetskih sveučilišta sa svih kontinenata, a podaci za BiH su, blago rečeno, katastrofalni.

Prema navedenoj stranici, najbolja visokoobrazovna institucija u BiH je Univerzitet u Sarajevu koji se nalazi na tek 2270. mjestu u svijetu.

Visokoškolske institucije u BiH

Nakon njega slijedi Univerzitet u Zenici na 3922., Univerzitet u Banjoj Luci 4010., Univerzitet u Tuzli 4152, Sveučilište u Mostaru 4851. Ispod 10.000 mjesta su Univerzitet Džemal Bijedić iz Mostara (10930.), Univerzitet Istočno Sarajevo (11790.) te Univerzitet u Bihaću (15215.).

Webometricsovo rangiranje obuhvaća preko 25.000 visokih učilišta svijeta, provodi se dvaput godišnje, u siječnju i srpnju, a temelji se na četirima kriterijima: utjecaj – kvaliteta sadržaja vrednuje se ‘virtualnim referendumom’ u kojem se broje sve vanjske poveznice koje visokoškolska ustanova prima od treće strane; prisutnost – mjeri ukupan broj web-stanica prema podacima Googlea, bez datoteka pdf; otvorenost – mjeri broj te dostupnost datoteka objavljenih na web-stranicama, prema podacima Googlea; izvrsnost – zastupljenost u prvih 10 posto najviše citiranih radova po području, za razdoblje od 2009.-2013. godine, prema podacima Scimago instituta.

Na konačan plasman vidljivost utječe 50 posto, izvrsnost 30 posto, a prisutnost i otvorenost po 10 posto. Inače, na Webometrics listi se nalazi ukupno 81 visokoškolska institucija, dakle i mnogo privatnih.

Od njih najbolje kotira International BURCH University Sarajevo na 6877. u svijetu, slijedi International University of Sarajevo na 8139. mjestu, Paneuropski univerzitet Apeiron Banja Luka 9467. mjesto, Visoka škola Logos centar Mostar 11767. mjesto, Slobomir P Univerzitet 12143. mjestu, itd.

Prema listi navedenog portala, najniže rangirane institucije su Medicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci na 23076. mjestu u svijetu, Sveučilište Hercegovina 23098. mjestu, Visoka škola Poslovnog menadžmenta Primus Gradiška 23135. mjestu, Institut za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci 23239. mjesto, Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci 23413. mjesto te Fakultet humanističkih znanosti Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru kao najlošije rangirana visokoobrazovna institucija u BiH koja se nalazi na 23529. svijetu.

Sve navedeno po tko zna koji put pokazuje otužnu sliku koja se u svijetu stvara o našem visokoobrazovnom sustavu. Ne upirući prstom u nikoga, jednostavno se svim, od običnih građana, do studenata, profesora, dekana, rektora pa sve do institucija i predstavnika vlasti trebamo duboko zamisliti nad ovim podacima i razmisliti kako i što dalje. Ovako dalje sigurno ne ide.

Slovenija prednjači u regiji

Stanje s visokoobrazovnim institucijama niti u regiji nije bajno, ali daleko bolje nego je u našoj zemlji. Naime, sveučilišta iz regije nema među prvih 200 u svijetu, što je sigurno zabrinjavajući podatak. Najbolje rangirano sveučilište iz regije je Sveučilište Ljuljana koje je zauzelo 216. mjesto, slijedi Sveučilište Beograd na 431. mjestu, Sveučilište Zagreb na 458. mjestu.

Ukoliko gledamo po zemljama, visokoškolske institucije u Sloveniji daleko su ispod one u Ljubljani pa je tako Sveučilište Maribor tek na 1283. mjestu, Sveučilište Primorska na 1963. mjestu, Sveučilište Nova Gorica na 2218. mjestu.

U Hrvatskoj nakon Zagreba slijedi Sveučilište u Rijeci (1526. mjesto), Sveučilište u Splitu (1568. mjesto), Sveučilište Josip Juraj Strossmayer Osijek (1825. mjesto). U Srbiji nakon Beograda slijedi Univerzitet Novi Sad koje zauzima 988. mjesto u svijetu, zatim Univerzitet u Nišu na 1300. mjestu te Univerzitet u Kragujevcu na 1525. mjestu.

Najbolja visokoškolska ustanova u Crnoj Gori je Univerzitet Crne Gore na 2786. mjestu u svijetu, slijedi Univerzitet Mediteran na 11740. mjestu te Univerzitet Donja Gorica na 17000. mjestu.

Najbolja sveučilišta u svijetu

Zaključno, s liste ćemo pobrojati najbolja sveučilišta u svijetu i Europi. Ako gledamo svjetsku listu prvih 12 mjesta drže američka i to redom od prvog do dvanaestog: Harvard University, Massachusetts Institute of Technology, Stanford University, Cornell University, University of California Berkeley, University of Michigan, Columbia University New York, University of Washington, University of California Los Angeles UCLA, University of Wisconsin Madison, University of Pennsylvania, Yale University.

Nakon njih slijede dva europska, preciznije britanska sveučilišta koja godinama kotiraju kao najbolja na Starom kontinentu – Oxford i Cambridge.

Ukoliko gledamo dalje Europu, na 20. mjestu se nalazi Swiss Federal Institute of Technology Zurich, University College London je na 34. mjestu, University of Edinburgh (Škotska) na 50. mjestu, Utrecht University (Nizozemska) na 60. mjestu, Ruprecht Karls Universität Heidelberg (Njemačka) na 65. mjestu, University of Helsinki (Finska) na 66. mjestu, itd.

Ukoliko gledamo ostatak svijeta, tu se ponajprije trebaju spomenuti kanadska sveučilišta (University of Toronto na 16. mjestu, University of British Columbia 22., McGill University 62.), Kina (Peking University 37., National Che Kiang University 48., Tsinghua University China 57.), Brazil (Universidade de São Paulo USP 41.), Južna Koreja (Seoul National University 45.), Japan (University of Tokyo 46.), itd.

(Dnevni list)

10 komentara

  • Tužno je da nema ni jedan komentar kad su sveučilišta u pitanju a ima po 100 komentara kada se radi o Mamiću. Zato i jesmo ovdje gdje jesmo. Ne znamo ništa raditi osim krasti, što je i logično jer nas škola ne zanima ali su nam lopovi uzor.

  • Šta se ima komentirati na ovo. Osobno poznam osobu koja je sa počastima diplomirala na sveučilištu rangiranom među 100 u svijetu i provela je više od dvije godine na Zavodu za zapošljavanje. BiH ne trebaju nikakvi kadrovi školovani na prestižnim sveučilištima u svijetu, već trebaju podobni i poslušni uhljebari koji će nadomjestiti svoje pdobne mamice i tatice na “pići” državnih jasala, zna se.

    • Iz pouzdanih izvora znam da su prilikomovi zadnjih prijema na fakultete HDZ ljudi (Bokic) iz Posušja donio spisak onih koji moraju proci upise a da su djeca odlikasi ostalii nisu prosli upise..I takav fakultet treba biti na zadnjem mjestu a ne zvati se najboljim fakultetom kakvi su onda gori od njega.Jadni smo mi narod kad nas lopovi i kreteni predstavljaju.

  • Sveučilište u Mostaru je stvarno ok, danas stvarno ima izbora, više manje sve tu sad ima. Ali kad se završi, nema posla to je najgore… Masa mladih ljudi iz svih mjesta Hercegovine,od neuma do kupresa,s fakutletskim diplomama odlazi u Njemačku i druge zemlje po vani tražiti posao,iz početka se sve i svašto radi dok se nesnadje.

  • “Sveučilište u Mostaru je stvarno ok, danas stvarno ima izbora, više manje sve tu sad ima. Ali kad se završi, nema posla to je najgore… Masa mladih ljudi iz svih mjesta Hercegovine,od neuma do kupresa,s fakutletskim diplomama odlazi u Njemačku i druge zemlje po vani tražiti posao,iz početka se sve i svašto radi dok se nesnadje.”

    S obzirom na mala slova imena naseljenih mjesta vjerojatno je ovo pisao neki sveučilištarac!

  • otkad su poplave petica na fakultetima otad pada znanje,za diplomu bi se trebalo nasjedito i danju i nocu i imati temelje u osnovnoj o srednjoj skoli,al danas oni koji su stalno na popravnom u srednjoj fakultet trkom zavrse,to nesto govori…

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.