Na vatikanskoj skulpturi posvećenoj migrantima nalazi se i Hrvat

Prvi put u posljednjih 400 godina na Trgu Sv. Petra instalirana je jedna umjetnička skulptura u bronci. Riječ je o djelu “Angels Unwares”, kanadskoga umjetnika Timothyja P. Schmalza, kojeg je 29. rujna blagoslovio Rimski biskup.

Želio sam to umjetničko djelo ovdje na Trgu Sv. Petra kako bi sve podsjetilo na evanđeoski izazov prihvaćanja, rekao je papa Franjo nakon misnog slavlja na 105. Svjetski dan migranata i izbjeglica 29. rujna, javlja Nedjelja.ba.

U zajedništvu s vjernicima svih biskupija svijeta obilježili smo Svjetski dan migranata i izbjeglica kako bismo ponovno potvrdili potrebu da nitko ne bude isključen iz društva, bilo da je to građanin koji na određenome mjestu boravi dugo godina ili pridošlica, rekao je Papa, te kako bi naglasio to opredjeljenje, nakon molitve Angelusa otkrio je skulpturu Angels Unwares, rad kanadskog kipara Timothyja Schmalza, koja je pak nadahnuta riječima iz Poslanice Hebrejima: “Gostoljublja ne zaboravljajte: njime neki, i ne znajući, ugostiše anđele!” (Heb 13,2).

Skulptura predstavlja skupinu migranata/ izbjeglica, njih ukupno 140, iz različitih kultura i povijesnih razdoblja.

Saznao sam da je broj kipova koji se nalazi na kolonadama Trga Svetog Petra točno 140. Znajući da će ovo biti prva brončana skulptura koja će se nakon 400 godina postaviti na trg htio sam stvoriti simetriju između starog i novog te između ideje svetaca i dragocjene svetosti svih ljudskih života, pojasnio je kipar Schmalz.

Skulptura predstavlja skupinu migranata/ izbjeglica, njih ukupno 140

Kako je objavljeno na Fratellanza umana, osobe koje su dio skulpture prikazuju ljude iz različitih povijesnih razdoblja. Od antičkih do migranta iz Europe, te današnjih stanovnika Afrike i Sirijaca. Dodao je i to kako je htio prikazati različite kulture, ali i emocije koje su osobe doživljavale. Tu je Hebrej koji bježi iz nacističke Njemačke, tik uz sirijskog izbjeglicu koji se nalazi do Poljaka u bijegu od komunizma. Tu su i različite emocije: radost, nada, ali i tragična tuga zbog napuštanja doma i voljenih osoba.

Vidite kako ljudi iz različitih dijelova svijeta, kršćani i nekršćani, dolaze na trg i što možete bolje napraviti s umjetničkim djelom nego pokušati izraziti dobrodošlicu i toplinu, poručio je autor.

Kako je objavljeno na Fratellanza umana, osobe koje su dio skulpture prikazuju ljude iz različitih povijesnih razdoblja

Jedan od prikazanih likova na zajedničkom brodu skulpture Angels Unwares je i muškarac s torbom na kojoj je urezan križ s hrvatskim pleterom. Čini se kako je riječ o migrantu Hrvatu koji je možda i svećenik.

Ovom skulpturom autor je zasigurno htio podsjetiti i Hrvate da su kroz povijest često bili migranti – ponekad zbog gladi, ratova ili političkih progona – a nerijetko i ilegalni migranti u bijegu od političkog i ekonomskog sistema koji ih je sputavao u slobodi i napretku.

(www.jabuka.tv)

Komentari:

  • I eto nama Hrvatima pouke i poruke kako se trebamo odnositi prema (uglavnom )islamskim i ekonomskim migrantima.U duhu ekumenizma, u duhu tolerancije i duhu političke korektnosti, to jest samoubilačke ideologije uperene ka vlastitom narodu-mi Hrvati bi trebali primiti sve one gladne, žedne, jadne, bjedne, stotine i stotine milijuna arapa i afrikanaca koji ne žele živjet u svojim nefunkcionalnim, nesposobnim i nedemokratskim državama koje ionako grcaju ne samo u neimaštini nego i radikalnom fundamentalizmu..
    Dobro rekoše prije par godina austrijski stručnjaci za migracije i praćenje kretanja stanovništva iz afrike i azije ka Europi.
    Kd bi ih mi primili koliko njih želi doći , to bi bilo otprilike jedan na jedan stanovnik europske unije u odnosu na migrante.
    Dakle, otprilike 500 milijuna europljana primilo bi isto toliko ekonomskih siromašaka iz arapskih, afričkih i azijskih država!
    Europska unija ima malo više od 500 milijuna stanovnika!
    Š to bi se dogodilo kasnije?
    Ništa, za dvadeset godina europska unija bi bila ista sirotinjska tvorevina kao zemlej iz kojih su došli ti migranti a za samo 20 godina broj tih stanovnika u njihovim matičnim zemljam bi s epovečao za više od 500 milijuna.
    Dakle, ne bi se napravilo ništa, tih novih 500 ili više milijuna bi bilo isto tako siromašno kao i ovi prije njih i oni bi takodjer htjeli isto tako doći u Europu koja bi več ionako bila premrežena siromaštvom i radikalizmom i grcala bi u vlastitoj nemoći i bijedi.
    Svi koji zagovaraju takav privid ekumenizma pa makar bio iz Vatikana svjesno ili ne rade na pogoršanju života stanovnika Europe i guranju goleme večine naroda i žitelja svih zemalja u sukobe i međureligijske ratove koji bi iznova uništili i zapalili ionako več kroz stoljeća krahiranu i demografski iscrpljenu kršćansku(nekoć naprednu i prosperitetnu) Europu.

    • Stručnjak si veliki, i znalac. Šteta što odlaze i Hrvati, kud i ti migranti, pored ovakvih umova koje imamo.

Zadnje dodano

  • Vijesti

Putujete Ryanairom? Ovo novo pravilo bi vas moglo skupo koštati

Sve više zrakoplovnih kompanija prelazi na digitalne ukrcajne karte, a od studenog 2025. pridružuje im…

17 minuta prije
  • Film & TV
  • Zabava

Stiže nova serija o Harryju Potteru: Snimanje počelo, poznati glumci i nova generacija čarobnjaka

Jedan od najiščekivanijih televizijskih projekata konačno je krenuo u realizaciju – počelo je snimanje nove…

46 minuta prije
  • Vijesti

Drama u Mostaru tijekom skokova: Muškarac se počeo utapati, publika i spasioci odmah reagirali

Tijekom završnice tradicionalnih Skokova sa Starog mosta u Mostaru, muškarac koji je preplivao Neretvu počeo…

1 sat prije
  • Vijesti

Široki Brijeg postaje novi grad: Novi trg, škola i urbani centar grada

Široki Brijeg ovih dana prolazi kroz najveće urbane preobrazbe u posljednjem desetljeću, s rušenjem dotrajalih…

1 sat prije
  • Magazin
  • Showbiz

Američki reper šokirao javnost: S 25 godina očekuje 13. dijete

Američki reper YoungBoy (25) postao je prava internetska senzacija nakon vijesti da očekuje svoje 13.…

2 sata prije
  • Film & TV
  • Glazba
  • Zabava

Posušje domaćin VII. Koncerta filmske glazbe

Poznate filmske melodije ponovno će ispuniti središte Posušja. U srijedu, 30. srpnja s početkom u…

2 sata prije