Na današnji dan 1991. počeo opći napad JNA i srpske paravojske na Vukovar

Na današnji dan 25. kolovoza 1991. godine započelo je redovno granatiranje i zračni napadi na grad Vukovar, simbol Hrvatske obrane u Domovinskom ratu. Bitka za Vukovar bila je najveća i najkrvavija bitka Domovinskog rata.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

12. studenog 1991. godine, počeo je posljednji, četvrti organizirani pokušaj deblokade Vukovara. Napad na protivnika učvršćenog na crti Cerić – Henrikovci – Marinci i po dubini Bogdanovci, počeo je u večernjim satima. Slabost angažiranih snaga, od koje se neke nisu ni pojavile na bojišnici, a neke samovoljno udaljile osudio je pokušaj u početku na neuspjeh.

Toga dana u Vukovaru su napadani punktovi obrane ceste Vukovar – Borovo Naselje i silos na Dunavu. Nakon cjelodnevnih borbi, cesta još nije pala. Sljedeći dan tenkovska je paljba natjerala hrvatske branitelje sa silosa dolje. Kada je pala komunikacija Vukovar – Borovo Naselje postalo je jasno da će pasti i sam grad Vukovar.

Borbe su nastavljene još nekoliko dana, ali Vukovar je pao 18. studenog, iako su se još dva dana poslije vodile borbe pojedinih skupina branitelja s neprijateljskim snagama, no svi su se na kraju morali predati ili pobjeći. Dva dana kasnije prestao je svaki organizirani otpor grada Vukovara i Borovog Naselja.

U Vukovaru su stradali brojni branitelji, ali i civili, a najveći se organizirani i masovni zločin dogodio nad ranjenicima iz bolnice u Vukovaru koji su pogubljeni uglavnom na Ovčari.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.

Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).

Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece. Brojne žrtve ni do danas nisu pronađene.

(www.jabuka.tv)