Mozak kod neodlučnih i odlučnih osoba ima značajne razlike

Mozak neodlučnih osoba i onih koji su “od akcije” se značajno razlikuje, otkrili su znanstvenici iz njemačkog Bochuma. Znanost je već otkrila društvene i psihološke razlike u ponašanju tih grupa, ali je studija znanstvenika iz Bochuma pokazala da se mozak u te dvije skupine itekako razlikuje.

Nova studija istraživala je živčanu osnovu za kontrolu impulsa i otkrila razlike u funkcioniranju mozga te dvije skupine.

Korištenjem snimki magnetske rezonance, studija je proučila 264 osobe.

Akteri su ispunili anketu koja mjeri njihovu sposobnost kontrole akcija i impulsa, uz bodovanje, u odnosu na to jesu li izvršitelji ili oni koji odugovlače.

Rezultati su pokazali da osobe s lošom kontrolom djelovanja imaju tendenciju da im je amigdala, glavni centar za strah i osjećanja u mozgu, veća.

Osobe većeg volumena amigdale imaju sklonost oklijevanju i odgađaju početak izvršenja nekog zadatka, i to bez nekog dobrog razloga, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu “Psihološka znanost” (Psychological Science).

To znači da je osobama koje drugi karakteriziraju kao lijene i neambiciozne, u stvari, mogućnost rizika vrlo neugodna, pa zato odugovlače.

Amigdala kontrolira reagiranje na strah, ali zbog povezanosti s centrima za pamćenje u dijelovima mozga, talamusu i kori velikog mozga, odgovori se mogu s vremenom mijenjati zbog iskustva.

Znanstvenici ističu kako amigdala leži u centru kontrole djelovanja. Ona vodi i bira najpoželjnije ponašanje, a spriječava djelovanje koje može da dovede do nepovoljnih ishoda.

Kod osoba koje imaju manju kontrolu djelovanja uočene su slabije veze amigdale s prednjom korom velikog mozga, pa je i zbog toga kontrola djelovanja lošija.

Pojedinci s većim volumenom amigdale mogu biti više zabrinuti zbog negativnih posljedica nekog djelovanja, zato su skloni oklijevati i odlagati obavljanje zadataka.

(Srna)