Mostarsko blato više nikada neće plivati

Dok se živa u termometru približavala temperaturi od četrdeset stupnjeva Cezijeve ljestvice, a oblaci prašine zgušnjavali pregrijan zrak, nekoliko desetaka teških kamiona vukla su mokru zemlju, ostavljajući za sobom duboke brazde iz kojih se probijala hladna i bistra voda.

– Voda, samo voda, to nam usporava radove, žali se radnik na teškom bageru koji duboko prodire u utrobu zemlje, stvarajući akumulacijski bazen za potrebe Hidroelektrane Mostarsko blato. U tijeku su radovi na izgradnji drugog akumulacijskog bazena. Kako se radovi na ovom objektu mogu vršiti isključivo u sušnom razdoblju godine, građevinski radnici su svakodnevno na terenu, unatoč ekstremnim temperaturama. Vidite kako je raditi kada je prašina, a nama je najveći problem kada padne kiša, tada radovi jednostavno stanu. Strojevi ne mogu ništa, proklizavaju kamioni, a ni bageri ne mogu raditi, objašnjava nam voditelj radova.

Od prašine se brane cisternama. Po cijeli dan cisterna posipa pravce po kojima se kreću kamioni kako bi barem donekle smanjila emisiju prašine po radilištu, ali i okolnim njivama i mjestima. Dok radnicima i vozačima prašina ne da ni oči otvoriti, bageristi se, pak, tuže na velike količine vode.

– Vidite, na manje od dva metra od površine pojavljuje se voda, točnije na oko 170 centimetara od površine. Ima tu sila vode, i ona je dobra kada je u pitanju elektroprivreda, ali pri izvođenju radova stvara nam probleme, žali se bagerist.

Dok u istočnom dijelu Mostarskog blata strojevi prodiru u utrobu zemlje, a nesnosna prašina diže se u zrak, a potom pada na travu, stvarajući debeli sloj bijele prašine, koja od ledina po kojima su nekada pasla stada stvara pustinju.

Kamioni odvoze zemlju na rubne dijelove Blata, a duboki bazen dobiva svoje obrise, ali i zamišljene kapacitete kako bi ubuduće mogao primiti milijune kubika vode koji će pokretati turbine stvarajući milijune KWh električne energije.

Ovo je samo nastavak započetih radova, točnije njegova zadnja faza. Već ranije je trebala biti završena izgradnja svih objekata, ali smo imali pravnih problema.

Naime, poznato vam je da su ovdje isitnjene parcele, te se javlja mnogo vlasnika, s iznimno malim površinama, ali sada su konačno riješeni i ti imovinsko-pravni odnosi, te smo nastavili s izgradnjom akumulacijskih kanala, kaže voditelj projekta HE Mostarsko blato Dragan Miličević, tvrdeći da radovi zasad idu predviđenom dinamikom.

Kad se završi i ovaj objekt, točnije dva objekta, izgradnja odvodnog podzemnog kanala i akumulacijskog bazena, to bi bio posljednji od devet građevinskih objekata koji su planirani u sklopu izgradnje HE Mostarsko blato.

Hidroelektrana je svečano puštena u rad 13. svibnja 2010. godine i energetski koristi prirodnu visinsku razliku od 178 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve.

Izgradnjom i ovih objekata, pored činjenice da ćemo mi povećati proizvodnju električne energije za oko 20 posto moći ćemo i kontrolirati punjenje i pražnjenje akumulacija, ali i cijelog područja Mostarskog blata. Primijetili ste da izgradnjom HE Mostarsko blato nema više poplava, tvrdi Miličević.

Dok Elektroprivreda vodi brigu o iskorištavanju svake kapi vode, mještani se raduju što im više neće poplave uništavati usjeve, ali su zabrinuti da hidroelektrane ne popiju svu vodu iz Blata.

Naime, nekoliko desetaka bunara iz kojih mještani crpe vodu natapa stotine duluma plodnih vrtova i opskrbljuje tisuće kućanstava vodom, doduše industrijskom jer se u posljednje vrijeme rijetko pije voda iz Blata, iako je nekada bila i čista i bistra i zdrava.

Nema nikakve bojazni da će se razina vode u Blatu s ovim kanalom spustiti i da će izazvati nestanak vode u postojećim bunarima. Točnije, moguće je da to bude tek na dijelu od Humca do objekta Hidroelektrane, ali gore dalje to se neće dogoditi, tvrdi Miličević.

Većinu mještana oko Blata brine voda, kako ona koja izaziva poplave, tako i ona koja putem vodovoda stiže u kuće i natapa žednu zemlju. Ljutodočani se pitaju – hoće li ovim kanalom nestati prikanaca u blatu? A što će biti sa žabama i rakovima, pitaju opet Ćorići, također Ljutodočani.

(Večernji list)